Kako i da li primjeniti Zakon o finansiranju

U FBiH je 23.07., sa stupanjem na snagu 24.07. objavljen Zakon o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom. Dosta polemike se od tada vodi u vezi sa ovim Zakonom, u prvom redu jer je nedorečen, zatim dosta kontradiktoran, ali i neprimjenjiv, zbog nepostojanja određenih, u istom tom Zakonu, propisanih uslova. Takođe, nema propisanih sankcija što se uglavnom, kada se radi o obavezujućim „stvarima“, pozorno posmatra. Nije sporna pomoć. Nije sporan humanitarni rad. Mislim da smo pokazali da to nema granica, kako entitetskih, tako ni državnih u nedavnim dešavanjima oko nesretnih poplava.

Šta je sporno?

Sporno je to što dijelovi države (entiteti) PONOVO propisuju obavezu izdvajanja u neke fondove, na neke posebne račune, kojima će oni upravljati. Jasno je kao dan da nemamo povjerenja, a samo jedan od razloga jeste dugogodišnje postojanje i punjenje računa na ime (između ostalog) Naknade za prirodne i druge nesreće. Na taj račun je, na primjer, samo u 2012. godini prikupljeno ukupno: Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni iznos neto plaća – 23.748.786,12 KM Posebna naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća gdje je osnovica zbirni iznos neto primitaka po osnovu druge samostalne djelatnosti i povremenog samostalnog rada - 1.504.398,26 KM Naknada za vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila - 134.706,13 KM Naknada iz funkcionalne premije osiguranja od auto odgovornosti za vatrogasne jedinice - 225.945,00 KM Naknada za zajedničke profesionalne vatrogasne jedinice iz premije osiguranja imovine od požara i prirodnih sila - 104.454,58 KM Naknada za zajedničke profesionalne vatrogasne jedinice iz funkcionalne premije osiguranja od auto odgovornosti - 26.245,98 KM UKUPNO - 25.744.536,07 Uvijek je dostupna prihodovna, ali ne i rashodovna strana. Gdje je utrošen ovaj novac? Da li je i koliko utrošen za saniranje nedavnih nesretnih poplava? Ako ima negdje da piše - ispravite me! Ovaj Zakon je „napomenuo“ da sredstva posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća prikupljena u dosadašnjem periodu (tačnije – zatečena na računu, jer su se u međuvremenu i trošila) mogu se koristiti, bez ograničenja, za otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće. Pa pobogu, za šta drugo ili treće bi se i mogla i trebala koristiti??? Sada, pored ostalih parafiskalnih opterećenja plaća zaposlenika, ali i realnog sektora, moramo izdvajati dodatna sredstva. Napominjem da to uopšte ne bi bio problem da postoji POVJERENJE u način, kanale, iznose i transparentnost trošenja istog. Ni najmanji problem ne bi postojao, ali on postoji, na žalost. Opet napominjem da nije upitna humanost, pomoć, ljudskost. To smo pokazali. Ovdje je problem ponovnog opterećenja realnog sektora i povjerenja u trošenje prikupljenih sredstava.

Ko mora plaćati naknadu propisanu ovim Zakonom?

Osnovno pitanje koje se u posljednje vrijeme najčešće postavlja u kontekstu ovog Zakona jeste [highlight]ko uopšte mora plaćati naknadu za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom[/highlight]? Tu postoji nekoliko nedoumica, kontradiktornosti i (nezvaničnih) najava da bi se ovaj Zakon mogao i mijenjati. Do tada, ostaju nam nedoumice i kontradiktoranosti. Svi ističu član 7 Zakona: (1) Iz plaća zaposlenih u organima vlasti Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave i pravnih lica, čiji je osnivač Federacija, kanton i jedinica lokalne samouprave, izdvojit će se u narednih šest mjeseci, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona po jedna dnevna zarada iz mjesečne netoplaće svakog zaposlenika i usmjeriti na otklanjanje i ublažavanje posljedica prirodne nesreće i obnovu. (2) Sredstva iz stava (1) ovog člana uplaćivat će se na namjenski račun iz člana 9. ovog zakona u skladu sa nivoom vlasti. (3) Iz plaća ostalih zaposlenih u Federaciji izdvojit će se u narednih šest mjeseci, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona, po 1% iz mjesečne netoplaće svakog zaposlenika. (4) Sredstva iz stava (3) ovog člana uplaćivat će se na namjenski račun iz člana 9. ovog zakona koji odredi zaposlenik. (5) Sredstva iz stava (1) ovog člana izdvajat će se pod uvjetom da zaposlenik nije pisano odbio da mu se ta sredstva izdvoje iz plaće.

Šta to znači?

Iz plaća zaposlenih u organima vlasti FBiH, kantona, općina i pravnih lica čiji su oni osnivači (npr. Javna preduzeća i sl.) će se, ako se za to opredjeli zaposlenik, izdvajati po jedna dnevna zarada iz mjesečne neto plaće svakog zaposlenika. Iz plaća zaposlenih u realnom sektoru, izdvajat će se 1% iz mjesečne neto plaće. Za realni sektor nema propisane alternative, ali odgovor zašto je to tako ide u sljedećem pasusu. Mediji su već pisali o tome kako se navedeni Zakon treba izmijeniti, te da je to u proceduri. Naime, Dom naroda je reagovao i 31. jula po hitnom postupku otklonio nejednak položaj zaposlenika u organima uprave i realnom sektoru, ali to isto mora uraditi i Predstavnički dom. Ali, sjednice ovog doma neće biti zbog avgustovske pauze i ostaje da sa eventualnom izmjenom Zakona čekamo do septembra. ALI, sve ako bi i sada htjeli primjeniti ovaj Zakon, nemoguće je jer nema propisanih namjenskih računa za plaćanje. Znači, preduslova nema.

Kakva je "sudbina" do sada otvorenih donatorskih računa?

Interesantan je i član 8 Zakona. On kaže da donatorske račune za prikupljanje dobrovoljnih priloga za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu mogu otvoriti Federacija, kantoni i jedinice lokalne samouprave, čiji su organi proglasili stanje prirodne nesreće, i registrirane humanitarne organizacije iz Federacije. Ali, račune koje su otvorila pravna i fizička lica ugasit će se u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (najkasnije do 24.8.2014. godine). Vlasnici donatorskih računa prije gašenja računa dat će nalog da se sredstva prebace na donatorski račun jedinice lokalne samouprave koja je proglasila stanje prirodne nesreće. Znači – FBiH od vrha pa do lokalne zajednice preuzima apsolutnu kontrolu nad donatorskim sredstvima, prikupljanju i utrošku istih. Doduše, Vlada FBiH se obavezala da u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona (07. 08. 2014. godine), a na prijedlog federalnog ministra finansija, donese propis o načinu evidentiranja prikupljenih sredstava. Taj rok ističe u četvrtak. Međutim, kakvu korist možemo očekivati od tog akta? Ni do sada nije bilo velike, možda čak bolje reći nikakve transprarentnosti i obavještavanja građana o tome gdje se šta utrošilo. REZIME I na kraju, da pokušam rezimirati: Nije sporna naša humanost, pokazali smo je, kao pojedinci, neformalne grupe, udruženja, ... Sporno je odvajanje realnog sektora od državnih organa po pitanju obaveznog izdvajanja. Ili izdvajamo svi ili niko. Nema opravdanja. Ako izdvajamo, onda gdje? Treba li čekati da se završe godišnji odmori pa da se objave računi za uplatu (ako ostane obaveza i ne izmjeni se zakon, što je u ovakvoj državi i moguća varijanta). Ili će se morati plaćati retroaktivno kao u Fond za rehabilitaciju lica sa posebnim potrebama i lica sa invaliditetom (sa objavljivanjem vrste prihoda i računa se „kasnilo“ skoro godinu dana). Vidjećemo. Neizvjesno kao i sve u ovoj državi.

Kako i da li primjeniti Zakon o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom

Šta je sporno?

Ko mora plaćati naknadu propisanu ovim Zakonom?

Šta to znači?

Kakva je "sudbina" do sada otvorenih donatorskih računa?

Sanela Agačević

Komentari (7)

Ostavite komentar

Podijelite ovaj clanak