Radno vrijeme: Pon - Pet 08:00 - 16:00
Chronos
Nazad na blog

Ostala primanja zaposlenika

sanela15. mart 2012.

U kategoriji “ostala primanja zaposlenika” najčešće su otpremnine, troškovi sahrane, novčana pomoć u slučaju teške invalidnosti, pomoć usljed pretrpljenih elementarnih nepogoda i sl. pomoći, pokloni i jubilarne nagrade.

Porezni tretman ostalih primanja zaposlenika ili "Koliki su neoporezivi iznosi?"

 

1. Troškovi prevoza na posao i sa posla

Naknada troškova prevoza na posao i sa posla je neoporeziva ukoliko se isplaćuje u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prevoza, a u slučaju korištenja vlastitog automobila saglasno unutrašnjim aktima u visini od 15% od cijene 1l benzina po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji. 2. Otpremnina U slučaju otkaza Ugovora o radu, neoporezivi iznos otpremnine je do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca - isplatioca otpremnine, Po osnovu Sporazumnog raskida Ugovora o radu, zaposlenik nema pravo na otpremninu, ali ako je poslodavac isplati onda opremnina ima tretman plaće i na nju se obračunavaju i plaćaju propisani doprinosi, porez na dohodak i posebne naknade. U slučaju odlaska u penziju, neoporezivi iznos otpremnine je u visini šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u FBiH prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika, 3. Naknada za troškove liječenja U slučaju teško oboljelih zaposlenika i članova njegove uže porodice, neoporeziv iznos naknade je u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji. Članovi uže porodice, za koje se može "vezati" ova naknada su djeca koju roditelji, staratelji, usvojitelji, poočimi i pomajke izdržavaju i djeca za koju roditelj plaća alimetaciju. Drugim izdržavanim članovima uže porodice smatraju se roditelji kao i roditelji bračnog druga, te preci i potomci u pravoj liniji ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu sa poreznim obveznikom. 4. Troškovi sahrane

Ova naknada se odnosi na troškove sahrane zaposlenika ili člana njegove uže porodice, i u slučaju smrti penzinisanog zaposlenika. Neoporezivi iznos je u visini stvarnih troškova sahrane, a maksimalno u visini 4 prosječne mjesečne plaće u FBiH u prethodna 4 mjeseca, prije donošenja Rješenja o isplati naknade.

5. Novčana pomoć u slučaju teške invalidnosti (60%), teške bolesti zaposlenika ili člana uže porodice i hirurških intervencija

Ova (neoporeziva) naknada se može zaposleniku isplatiti jednokratno, i to do visine 3 prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini 3 prosječne neto plaće u FBiH prema objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije za zaposlenika.

6. Pokloni koje poslodavac daje zaposleniku

Pokloni koje poslodavci daju zaposleniku u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i sl., ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon. Pokloni zaposlenicima se mogu davati jednom ili više puta u toku godine. Ako se daju više puta u toku godine, onda se posmatra ukupan iznos dat po ovom osnovu u smislu utvrđivanja neoporezivog iznosa.


Naprijed navedeno je za područje FBiH regulisano članom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Sl. novine FBiH“, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 3/18 i 30/18) - PRAVILNIK O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK - NESLUZBENI PRECISCENI TEKST

Napomena: Tekst ažuriran sa izmjenama propisa Fotografija preuzeta sa https://pixabay.com
Sanela Agačević

O autoru

Sanela Agačević

Magistar ekonomije iz oblasti računovodstvenog i revizijskog menadžmenta, Certificirani računovođa i Ovlašteni revizor. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Član Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH, Revizorske komore FBiH i Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH.

Komentari (122)

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja.

M

Muamer

6. mart 2013.

Postovanje,

Interesuje me da li je poslodavac duzan placati uposleniku naknadu za prijevoz i od koliko sati pocinje da se racuna nocni rad?






L.P.Hvala!!!
S

Sanela Agačević

6. mart 2013.

Naknada za prijevoz na posao i sa posla je kao pravo zaposlenika regulisana Opštim kolektivnim ugovorom, a detaljnije se uređuje internim aktima (Pravilnik o radu).
Što se tiče noćnog rada, rad u vremenu izmedu 22 sata uvecer i 6 sati ujutro iduceg dana, a u poljoprivredi izmedu 22 sata i 5 sati ujutro, smatra se nocnim radom. Noćni rad može za odredeni slucaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom biti i drugacije uređen. Ako je rad organiziran u smjenama, osigurava se izmjena smjena, tako da zaposlenik radi nocu uzastopno najvise jednu sedmicu.
H

huska

3. decembar 2014.

Da li se za radnike koji su zaposleni kod poslodavca koji obavlja djelatnost poljoprivrede obračun doprinosa vrši na osnovicu na koju se vrši obračun i za poslodavca ili na 2,05 x broj sati u mjesecu x 1,52550
S

Sanela Agačević

8. januar 2015.

Obračun osnovice za doprinose računate 2,05 KM x 1,449253, a ne 1,5255 jer je u 2,05 KM (najniža neto satnica) sadržan porez na dohodak.
A

Amela

26. decembar 2016.

Molim za odgovor,

Zaposleniku se treba isplatiti poklon za praznike u iznosu 350 KM. Neporezivi iznos je 30% prosječne plaće FBiH, na koji način isplatiti dio koji prelazi neoporezivi iznos, da li se samo plaća porez ili svi doprinosi kao kod plaće.

Unaprijed hvala.
S

Sanela Agačević

9. februar 2017.

Izvršite isplatu svih 350 KM, a razliku iznad neoporezivog iznosa tretirate kao plaću, znači dodate je na redovnu plaću i obračunate na sve doprinose, porez na dohodak i posebne naknade.
E

edo

25. mart 2013.

Molim vas odgovor,
Radnik je na bolovanju do 42 dana (nije povreda na radu).Da li obračunavamo 80% na bruto platu ili neto?
Unaprijed zahvalni
S

Sanela Agačević

25. mart 2013.

Obračunavate 80% na neto platu.
E

edo

9. maj 2013.

Poštovana,
Molim vas da nam odgoovorite,naravno ako ste u mogućnosti na sljedeće pitanje:
Imamo radnika koji je na bolovanju preko 42 dana.
Trebamo obračunati platu za 04/2013 (cijeli mjesec bio na bolovanju preko 42 dana)
Iznos bruto plate prije bolesti i odlaska na bolovanje je iznosio 628,04 KM (za 01/2013)
Bruto satnica: 628,04/184 sata=3,413 KM
Umanjena bruto satnica za 80%,3,413 x 80%=2,73 KM
Broj sati na bolovanju preko 42 dana za 04/2013 :176 x 2,73=480,48 KM.
Neto plata :480,48-31%=331,53 KM.
U obračunu plate nismo obračunali porez na dohodak,jer se radi o bolovanju preko 42 dana.
Da li je postupak obračuna ispravan i da li neto plata smije biti manja od najniže plate u FBIH (360,80 KM)
Unaprijed zahvalni,
S

Sanela Agačević

9. maj 2013.

Neto plata može biti niža od najniže neto satnice, ali osnovica za obračun doprinosa mora biti najmanje na nivou najniže neto satnice, 2,05 KM neto ili 2,97 KM bruto. To znači da ćete Vi radniku isplatiti 331,53 KM, a osnovicu za doprinose ćete računati na gore navedene satnice.
D

dragana

14. maj 2013.

a) Otpremnina

U slučaju otkaza Ugovora o radu, neoporeziv je iznos od 70% prosječne mjesečne plaće zaposlenika u posljednja 3 mjeseca, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Radi li se ovdje o neto ili bruto placi?

Hvala!
S

Sanela Agačević

14. maj 2013.

Što se tiče otpremnine, ali i ostalih dodatnih primanja, u obzir se uzima neto plaća sa porezom na dohodak, a ne bruto, kada govorimo o obračunu neoporezivog iznosa primanja.
L

Lejla

11. april 2016.

Poštovana Sanela , molim Vas za pojašnjenje obračuna doprinosa za otpremninu. Ukoliko poslodavac odluči da radniku isplati otpremninu potrebno je obračunati i uplatiti i doprinose i poreze na istu. Moja dvojba je u osnovici za izračun doprinosa.
Poslodavac isplaćuje neto iznos da li za obračun doprinosa se neto iznos preračunava u bruto i to služi kao osnovica za doprinose ili se obračun doprinosa vrši na isplaćeni neto iznos?
Hvala unaprijed
S

Sanela Agačević

25. februar 2017.

Da, upravo tako. Iznos isplate po osnovu otpremnine iznad neoporezivog iznosa se "podiže" na bruto iznos i na to se računaju doprinosi, porez na dohodak i posebne naknade.
D

dragana

14. maj 2013.

Hvala puno na odgovoru i molim za jos jednu informaciju. Iznos koji predje 70% prosjecne mjesecne place isplacene u posljednja tri mjeseca treba oporezovati 10% i na to platiti jos sve doprinose na i iz place i 0,5 za nesrece i 0,5 vodna naknada??? Lijep pozdrav!
S

Sanela Agačević

14. maj 2013.

Da, za iznos koji "pređe" taj neoporezivi limit se plaćaju svi doprinosi, naknade i porez na dohodak. Praktično, u poreznom smislu se tretira kao plaća.
A

alisa

15. maj 2013.

Poštovana,
Lijepo vas molimo da nam odgpvorite na sljedeće pitanje,
Ispunjavamo obrazac PMIP-1024 za zadnje dvije godine za radnika koji odlazi u penziju.
Sva smo polja ispunili,samo nam je problem polje 4) Operacije
ne znamo koju kućicu označiti za radnika koji odlazi u penziju.
Srdačni pozdravi,
S

Sanela Agačević

16. maj 2013.

Obilježite posljednju kućicu - Prijava zaposlenika prije predavanja kompletnog izvještaja MIP-1023.
Ukoliko redovno isplaćujete plaće i plaćate doprinose, nema potrebe za PMIP-om, ali ako nisu redovno isplaćivane plaće, onda ide PMIP.
Bitno je, takođe, da se na virmanskim nalozima naznači da se radi o plaćanju doprinosa samo za tog zaposlenika koji ide u penziju.
C

catic jasmina

17. maj 2013.

Poštovanje,

Interesuje me obračun doprinosa za radnike koji rade kod obrtnika ( obućar) proizvodnja obuče. Spadaju li u kategoriju niskoakumulacionih djelatnosti i ako dali je bruto za obračun doprinosa 316,00 za radnike. s tim što je onda iznos neta negdje oko 210,00 što je niže od najniže satnice u FBIH.
S

Sanela Agačević

17. maj 2013.

Obrtnicima - vlasnicima radnji nisu definisane plaće, već samo osnovice za obračun doprinosa. Neka Vas ne brine to što preračunom dobjete neki "neto iznos plaće" 210,00 KM, jer to u osnovi i nije plaća. Praktično, prema propisima o porezu na dohodak, samostalni poduzetnici i nemaju plaću. Njima je zakonodavac propisao samo osnovice na koje će mjesečno obračunavati i plaćati doprinose, a plaća se može "dizati" i isplaćivati i veća i manja i u bilo kom iznosu u odnosu na osnovicu za doprinose. U vašem slučaju, npr. vlasnik će plaćati doprinose na osnovicu 316,00 KM, a svaki mjesec (ako ima novca na računu), može sebi isplaćivati plaću kao dohodak po 1.000 KM (hipotetička situacija). Nemojte vezivati te dvije kategorije, jer su samostalni poduzetnici i njihove "plaće" i obračun doprinosa posebna priča u sistemu poreza na dohodak i doprinosa.
M

mirjana

17. maj 2013.

U slučaju otkaza Ugovora o radu, a da nije sporazumni raskid ugovora o radu, da li zaposlenik tada ima pravo na iznos od 70% prosječne mjesečne plaće za svaku godinu rada kod istog posladavca? Kako je formuliran taj raskid Ugovora?
S

Sanela Agačević

17. maj 2013.

Taj iznos od 70% prosječne mjesečne plaće na koji zaposlenik ima pravo se odnosi na otpremninu.
Naime, u slučaju otkaza Ugovora o radu zaposlenik ima pravo na otpremninu, čiji je neoporeziv iznos 70% prosječne mjesečne plaće zaposlenika u posljednja 3 mjeseca, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Napominjem da je ovo neoporeziv iznos, a da je pravo na otpremninu regulisano Opštim ili Granskim kolektivnim ugovorima i Zakonom o radu.
Takođe, u slučaju prestanka radnog odnosa zbog tehnološkog viška (opet Otkaz, a ne sporazumni raskid radnog odnosa), neoporeziv je iznos u visini 1/3 prosječne mjesečne plaće zaposlenika u posljednja 3 mjeseca, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Takođe, pravo na otpremninu ima zaposlenik za odlazak u penziju, što je navedeno na našoj web stranici.
Ako se sa zaposlenikom radni odnos raskine sporazumno, onda on nema pravo na otpremninu.
Razlika je u tome što se Sporazumnim raskidom radnog odnosa, na pismeni zahtjev zaposlenika, uz adekvatno obrazloženje, traži od poslodavca da se prekine radni odnos, pa time nije ni logično da poslodavac daje otpremninu. Suprotan slučaj, kada zaposlenik stiče pravo na otpremninu, jeste Otkaz ugovora o radu, gdje poslodavac, bez obzira na interes i potrebe zaposlenika, jednostrano otkazuje ugovor o radu i raskida radni odnos.
Suštinska razlika je što u sporazumnom raskidu PIŠE da se radni odnos raskida na obostranu volju, i na zahtjev zaposlenika, a kod otkaza ugovora o radu poslodavac navodi da DAJE OTKAZ zaposleniku, uz obrazloženje (tehnološki višak, kršenje odredbi ugovora o radu i dr.).
M

mirjana

20. maj 2013.

Hvala puno na odgovoru, ali samo još malo pojašnjenje. U slučaju proglašenja tehnološkim viškom, plaća se samo 1/3 plaće x godine provedene kod poslodavca. Da li je samo u slučaju otkaza zbog kršenja odredbi iz ugovora o radu od strane poslodavca, isti dužan platiti od 70% plaće x godine provedene kod poslodavca?
S

Sanela Agačević

20. maj 2013.

Iznos od 70% prosječne mjesečne plaće zaposlenika u posljednja 3 mjeseca, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
J

jasmina

19. maj 2013.

Poštovana,
Mene interesuju doprinosi za radnike (ne za vlasnika) niskoakumulacionih djelatnosti ( tekstilci,kožarii obučari ).
Bruto osnovica je 316,00 a po tom obračunu je onda neto oko 219,00 što je niže ad najniže satnice.Da li je to dozvoljeno?
Ja sam se raspitivala u MIO/PIO. Član 6. Stav 10. zakona o doprinosima tako nalaže. Međutim gdje god pročitam satnica ne smije biti niža od najniže.Riječ je o SBK/KSB,a u ovom kantonu to ministar poljoprivrede nije odobrio. U Sarajevu je to ok.
Tako mi je rečeno u MIO/Pio. Kako da obračunam doprinose i isplatim platu a da zakonom uredim ispravno.
S

Sanela Agačević

19. maj 2013.

Odgovor je sličan. Za radnike u tim djelatnostima se odvojeno posmatra osnovica za doprinose, koja iznosi 316,00 KM, i na koju obračunavate i plaćate doprinose. Sa druge strane, sasvim neovisno od te osnovice, vi ste u obavezi (da bi ste uopšte koristili tu osnovicu) da zaposlenicima isplaćujete najnižu plaću, koja iznosi 2,05 KM - najniža neto satnica, sa porezom na dohodak. Na tu plaću (npr. 174 sata x 2,05 KM = 356,70 KM) obračunavate porez na dohodak, u skladu sa podacima iz porezne kartice i visini ličnih i dr. odbitaka.
Znači, ima dva odvojena, nepovezana obračuna.
Prvi je obračun doprinosa na osnovicu od 316,00 KM.
Drugi je obračun najniže plaće i poreza na dohodak na osnovu propisane najniže neto satnice 2,05 KM / sat rada.
J

jasmina

19. maj 2013.

Poštovana,
Hvala puna na ovom odgovoru.
Sve mi je sad u potpunosti jasno. Jedino me interesuje hoću li u MIP unijeti platu po toj satnici a doprinose po brutu 316,00
ili cu staviti platu kao konacni iznos tih doprinosa u MIP.
S

Sanela Agačević

19. maj 2013.

Da, upravo tako. Iako se neto plata i osnovica od 316,00 KM ne slažu, unijećete upravo onako kako i isplatite, odnosno kako ste i napisali.
Doprinosi po brutu 316,00 KM, a plata po 2,05 KM neto satinici.
M

mirjana

20. maj 2013.

i možete li mi napisati u kojem je zakonu ovo objavljeno?
A

Almir

22. maj 2013.

Poštovani,

informacije koje nam dajete vrlo su korisne, i na tome sam Vam zahvalan, molim Vas za odgovor gdje je objavljeno (u kojem zakonu ili pravilniku) da su pokloni neoporezivi do 30% od prosječne plaće u Fed.?? Unaprijed hvala!!
S

Sanela Agačević

23. maj 2013.

Navedeno je definisano Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11 i 20/12), član 14. stav 1. tačka 4) "pokloni, shodno članu 10. stav (4) tačka 5. Zakona, koje poslodavci daju zaposleniku u novcu stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i sl., ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon"
A

Almir

24. maj 2013.

Najiskrenije Vam hvala... zaista ste mi puno pomogli...
E

Ena

6. juni 2013.

Poštovana,
Ukoliko je radnik ostvario pravo na jubilarnu nagradu (5 god rada), podnio zahtjev za isplatu iste, firma donijela rješenje o isplati jubularne nagrade, ali je nije isplatila da li radnik ima pravo da traži isplatu nagrade iako je u međuvremnu firma počela poslovati sa gubitkom. U momentu ostvarivanja prava firma je poslovala sa dobitkom. Odliuka o isplati jubularne nagrade je donesena u januaru 2011, a samo pravo na nagradu je ostvareno u aprilu 2010. Firma posluje sa gubitkom od 2012.godine. Unaprijed zahvaljujem.
S

Sanela Agačević

7. juni 2013.

Opštim kolektivnim ugovorom je samo za regres utvrđeno da poslodavac nema obavezu isplatiti isti ako je poslovao sa gubitkom. Takvo ograničenje za isplate po osnovu jubilarnih nagrada nije navedeno.
N

nermina

12. juni 2013.

Poštovana,
prvi put se susrećem sa obrazcom P-3, tj. uslovi rada za zaposlenika kojeg je komisija uputila na invalidsku penziju i iskreno nije mi pretjerano jasno šta i kako. Bila bih Vam zahvalna na svakom savjetu. Unaprijed hvala
S

Sanela Agačević

26. juni 2013.

Najbolji način za dobijanje informacija o popunjavanju navedenog obrasca jeste da pitate nadležne u Fondu PIO.
K

katica petrović

19. novembar 2013.

Sanela da li obračun plaće namještenice, kojoj se vrši namirenje do 70% od prosječne plaće, a koja se nalazi na bolovanju isto podliježe namirenju do 70%, iako se nalazi na bolovanju ili se uzima 80% od plate isplaćene u prethodnom mjesecu.
Unaprijed zahvalna.
S

Sanela Agačević

22. novembar 2013.

Za zaposlenika koji je na bolovanju se isplaćuje 80% njegove plaće iz prethodnog mjeseca.
Za bolovanje do 42 dana je stvar poslodavca kako će isplaćivati, ali ne može ispod 80% zaposlenikove plaće, uz uslov da ta plaća ne bude ispod najniže.
Za bolovanje preko 42 dana je, propisima o zdravstvenom osiguranju, obaveza poslodavca da isplaćuje min. 80% zaposlenikove plaće.
Refundacija tih izdataka zavisi od kantonalnih / županijskih propisa.
E

edo

28. januar 2014.

Pitanje u vezi obračuna minulog rada
Poštovana gospođo,
Molim vas ako ste u prilici da mi odgovorite sljedeće:
Radnik ima 10 godina radnog staža sa 31.12.2013.
Bruto plata 608,70 na neto 420,00 lični odbici 600,00 KM.
Na koji način obračunati minuli rad za 01/2014.
Unaprijed zahvalan
S

Sanela Agačević

29. januar 2014.

Minuli rad računate na bruto 608,70 KM.
608,70 x 0,6% x godine staža.
To je iznos za koji "podižete" bruto, pa automatski i neto platu.
E

edo

3. februar 2014.

Zahvaljujem na odgovoru.
S

sejo

13. februar 2014.

zar se minuli rad ne računa na neto iznos ?

neto plata +minuli rad * 1,449275 ili 1,52555 =bruto osnovica za doprinose

ili ja griješim

pozdrav
S

Sanela Agačević

17. februar 2014.

S obzrom da se pod terminom "plaća" (u kontekstu definisanja plaće kao dohotka) smatra bruto plaća (neto plaća + porez na dohodak + doprinosi), dala sam takav odgovor.
M

Mersed

31. januar 2014.

Poštovani,
koja je procedura i da li je moguce da mi firma u kojoj radi plati dodatnu edukaciju koja nema veze sa djelatnoscu i poslovima koje trenutno obavljam, ali je vezana za moju struku?

Naime, poslodavac je voljan da mi uplati kurs i da transakciju obave sa računa firme. Da li se u tom slucaju placa neki porez?
Unaprijed hvala i sve pohvale za vas kvalitetan i predan rad i odgovore koje dajete.
Pozdrav,
Mersed
S

Sanela Agačević

31. januar 2014.

U tom slučaju, s obzirom da se edukacija odnosi na vas, tj. na vašu struku, a ne za djelatnost (znači da poslodavac nema direktan poslovni interes za tom konkretnom edukacijom), takav izdatak bi se u poreznom smislu tretirao kao "korist" na koju bi se morali obračunati puni doprinosi i porez na dohodak.
Znači, ta "korist" koju predstavlja izdatak za edukaciju se tretira u poreznom smislu kao plaća. Takođe, u kontekstu poreza na dobit takav izdatak, zajedno sa plaćenim porezom i doprinosima se smatra porezno nedopustivim rashodom, što direktno uvećava osnovicu za porez na dobit.
Jedino ako bi poslodavac, ipak, našao svoj interes u toj edukaciji, onda bi ona mogla biti u cjelosti neoporeziva.
M

Mersed

12. februar 2014.

Poštovama,

hvala vam na odgovoru. Pozdrav
N

Nerma

3. februar 2014.

Poštovana,
mozete li mi molim vas pomoći kako da isplatim troškove telefona licu koje nije zaposleno u našoj firmi, nego je povremeno angažovano na ugovor o djelu.
Hvala unaprijed
S

Sanela Agačević

3. februar 2014.

S obzirom da se ne radi o zaposleniku, koji nema pravo na takav trošak, u obavezi ste na tu isplatu postupiti kao da se radi o Ugovoru o djelu (napominjem da niste u obavezi potpisivati Ugovor o djelu). Znači, plaćate 10% poreza na dohodak, 4% doprinosa za zdravstveno osiguranje, 6% doprinosa za PIO i posebne naknade, 0,5% za opšte vodne naknade i 0,5% za naknade za prirodne i druge nesreće. Takođe, podnosite i poreznu prijavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
N

Nerma

4. februar 2014.

Poštovana Sanela,
hvala puno na brzom odgovoru. Sve mi je jasno, osim da ne trebamo potpisivati ugovor o djelu za ovu vrstu troškova. Kakav ugovor trebamo potpisati, jer trebamo godinu dana, mjesečno isplaćivati paušalno pomenute troškove. Napominjem da kroz jedan projekat imamo obezbjeđena sredstva za ove troškove.
Lp
S

Sanela Agačević

5. februar 2014.

Ugovor o djelu ne možete potpisati jer ja, bar iz navedenog, ne vidim tu nikakvo "djelo". Samo plaćanje troškova.
Možete potpisati Ugovor o suradnji, na primjer, gdje ćete definisati zbog čega, u okviru čega i dr. pojedinosti plaćate te troškove. Pojasniti u Ugovoru da se radi o projektu. Međutim, opet morate platiti pomenute poreze, doprinose i posebne naknade.
N

Nerma

12. februar 2014.

Poštovana Sanela,
hvala vam na odgovoru.
Lp
M

menso

27. mart 2014.

Postovana Sanela,
Da li je protivzakonito raditi 6 godina na ugovoru o djelu(puno radno vrijeme),na kraju slijedi otkaz...i koja su mi sad prava?? Sta raditi??
Unaprijed zahvalan!!
S

Sanela Agačević

31. mart 2014.

Po Ugovoru o djelu se angažuju fizička lica za poslove koji nemaju kontinuitet, koji nisu predviđeni kao radno mjesto u firmi i koji predstavljaju zaokruženu cjelinu. Takođe, Ugovor o djelu se radi van prostorija poslodavca (na terenu, kući i sl.). Vi niste bili u radnom odnosu, tako da niste ni mogli dobiti "klasičan" otkaz. Na žalost, jer se nije radilo o radnom odnosu, ne ostvarujete nikakva prava ... Šta raditi? Paziti kako ćete se ubuduće angažovati. Na žalost, više Vam ne mogu reći. Eventualno, možete obaviti razgovor sa DOBRIM pravnikom da vidite da li postoji neki način da retroaktivno regulišete svojoj status - putem suda.
I

igorazde

14. april 2014.

Postovana Sanela,
kako moze fizicko lice, koje je umjesto neto plate, dobilo robu od poslodavca i za to adekvatan racun sa fiskalizacijom, istu prodati drugom pravnom licu i tako zatvoriti obavezu po osnovu licnih primanja ?
Hvala na odgovoru.
Lp.
S

Sanela Agačević

14. april 2014.

Ako sam dobro shvatila, Vi kao fizičko lice ste dobili umjesto plaću u novcu plaću u robi i sada želite tu robu prodati drugom pravnom licu.
Uobičajeno, ako fizičko lice prodaje robu (što su najčešće poljoprivredni proizvodi i sl.), navedeno se radi na način da se sačini zapisnik. Fizičko lice nije registrovano za obavljanje trgovine i teško da može (izuzev da rizikuje) izvršiti prodaju pravnom licu. Turizik postoji i kod kupca - pravnog lica.
M

Musa Suljevic

15. april 2014.

Firma je godinama bila u blokadi i nije mogla isplaćivati plate i doprinose (pa time i doprinose za zdrastvo). Shodno tome radnici NISu mogli koristiti ni usluge zdrastva, jer nisu mogli u tom periodu imati ovjerene zdrastvene knjižice.

Da li nakon deblokade raćuna firma mora platiti, pored ostalog,i doprinose za zdrastvo, iako nije koristila te usluge ? Čini nam se da je to u suprotnoti s Zakonom o obligcijama, jer se traži da se plate usluge koje NISU obavljene i nisu mogle biti obavljene u tom periodu pa mislimo da ih i ne treba platiti.

Ostali doprinosi (PIO i dr.) nisu sporni

Molim za detaljan odgovor
S

Sanela Agačević

15. april 2014.

Bez obzira što postoji Zakon o obligacionim odnosima, porezni propisi i propisi o zdravstvenom osiguranju regulišu ovu oblast.
Logično je da nema potrebe za plaćanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje retroaktivno, jer se ta "usluga" nije niti koristila, međutim, porezni propisi su tu jasni i govore u prilog obavezi plaćanja SVIH doprinosa, bez obzira na to da li ste i što nećete moći iskoristiti taj novac (plaćen u fond zdravstvenog osiguranja).
Ja Vam savjetujem da odete u Fond zdravstvenog osiguranje i sa njima potpišete sporazum o djelomičnom plaćanju tih obaveza, jer se to u praksi, u konkretno ovakvim slučajevima, primjenjuje. Znači - sastanak sa predstavnikom Fonda zdravstvenog osiguranja.
M

Musa Suljevic

15. april 2014.

Da li u principu poreski inspektori prilikom kontrole mogu tražiti retroaktivno i uplatu doprinosa za zadrastvo za posljednih 5 godina t.j za period 2009 - 2013 i obračunati zateznu kamatu u iznosu od 0,04% za svaki dan zakašnjenja ???

Ne znam kako bih mogao o ovome razgovarati s Fondom, jer pretpostavljam da oni traže uplatu doprinosa za zdrastvo za taj period, iako usluge NISU pružene i teorijski ne mogu biti pružene retroaktivno (period 2009 - 2013 je prošao) ???

Zahvaljujem unaprijed
S

Sanela Agačević

15. april 2014.

Da, inspektori Porezne uprave mogu u postupku kontrole naložiti retroaktivno plaćanje doprinosa za zdrsvetveno osiguranje + zateznu kamatu. Međutim, ono što ja Vama govorim u vezi odlaska u Fond zdravstvenog osiguranja jeste praksa koja živi. Prvo tražite otpis obaveze starije preko 5 godina, a za ostalo se najčešće napravi protokol o plaćanju ili djelomičnom plaćanju, gdje Fond zna uzeti u obzir upravo ono što ste rekli - da usluga nije izvršena što Vi dokazujete neovjerenim zdravstvenim knjižicama zaposlenika. Ja ne bi pretpostavljala, već otišla u Fond :-)
M

Musa Suljevic

15. april 2014.

ZAHVALJUJEM

KONAČNO:Da li to važi i za radnike koji su istovremeno i vlasnici privrednog društava - d.o.o. o kojem je riječ ???
S

Sanela Agačević

15. april 2014.

Da, ako su ujedno i vlasnici i zaposlenici isti je odgovor.
A

aida

23. april 2014.

Poštovana,
molim Vas za odg. u vezi minulog rada.
Firma N je do prije 8 god. uredno obracunavala minuli rad radniku racunajuci mu godine staza u staroj i trenutnoj N firmi. Nakon prekida od 8 godina zele da ponovo obracunavaju minuli rad ali racunajuci staz samo od zaposlenja u trenutnoj firmi, odnosno firmi N. Molim Vas za odg. da li zaposlenik ima pravo da trazi da mu se racunaju sve godine staza, da li je zasticen nekim zakonom?
Hvala.
S

Sanela Agačević

30. april 2014.

Prema važećim propisima, konkretno Opštem kolektivnom ugovoru, član 13., propisano je sljedeće:
"Osnovna plaća povećava se za svaku godinu radnog staža kod tog poslodavca za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne može biti veće od 20%.
Pod radnim stažom u smislu stavka 1. ovog članka podrazumijeva se i radni staž proveden kod poslodavca u slučaju promjene poslodavca ili njegovog pravnog položaja (npr. zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, promjene oblika društva i dr.)."
To znači da je poslodavac obavezan obračunavati minuli rad za staž kod njega kao poslodavca, ali može, ukoliko to svojim internim aktima uredi, oračunavati minuli rad i na ukupan staž.
D

Dženana

25. april 2014.

Zahtjevom nam se obratio naš bivši klijent za pomoć kod liječenja. Uprilogu predračun Poliklinike za zahvat.Odlikom direktora treba isplatiti određenu sumu na račun Poliklinike (ne klijenta koji je tražio pomoć). Kakav je porezni tretman ove isplate, kako je knjižiti, kao donaciju ili....
S

Sanela Agačević

30. april 2014.

S obzirom da se radi o klijentu, a ne zaposleniku, to nije ništa drugo do donacija i tako je treba knjižiti.
Znači trošak donacije, evidentiran na osnovu fakture poliklinike. Što se tiče poreza, ovaj trošak je samo tretiran u Poreznom bilansu na način da uvećava oporezivu dobit ukoliko prelazi 3% ukupnog prihoda (red. br. 8 Poreznog bilansa).
Z

Zumreta

21. maj 2014.

Poštovana,
već neko vrijeme pratim vaše odgovore i veliko vam hvala za precizna i brza pojašnjenja postavljenih pitanja. Ja vam se obraćam za pomoć i vaše mišljenje kod slijedeće situacije:
- naš zaposlenik je prouzročio štetu prilikom upravljanja vozilom na kojem je izvšena popravka a dio tih troškova popravka pada na teret zaposlenika koji će se njemu obustavljati od plaće u narednih 10 mjeseci.
Moje pitanje je: da li je ispravno obustavljene iznose svaki mjesec knjižiti na prihod od naknade štete i samim time uvrstiti za plaćanje PDV-a za taj mjesec (odbitni porez smo već uzeli onda kada je nastao trošak popravka) i na osnovu kojeg dokumenta?
Unaprijed vam hvala!
S

Sanela Agačević

24. maj 2014.

Jeste. Vi bi ste, u stvari, trebali u cjelosti fakturisati zaposleniku sa PDV-om nastalu štetu, a ne obročno.
Ispostavite, znači, jednu fakturu, ali ugovorite sa zaposlenikom naplatu u 10 mjesečnih rata. Suština jeste da morate iskazati odmah u cjelosti izlazni PDV.
Z

Zumreta

26. maj 2014.

Hvala lijepo na brzom odgovoru
D

Damir

17. august 2014.

Ako mozete da mi odg. povredjen sam na radu i na bolovanju sam preko 42 dana zanima me kako ce firma da isplacuje moju platu i u kom iznosu, stim da sam povredjen na radu i da se radi o teskoj povredi .... HVALA
S

Sanela Agačević

29. septembar 2014.

Treba da provjerite u Pravilniku o radu - interni akt Vaše firme da li je išta po tom pitanju regulisano.
Vama pripada plaća koju je firma dužna isplaćivati, i to je najčešće 80% Vaše plaće + doprinosi i porezi.
A

ALMIRA

25. august 2014.

Poštovana,

Molim Vas da mi odgovorite na pitanje: Kako tretirati isplate pomoći zaposlenicima u slučaju elementarnih nepogoda.

Hvala.
S

Sanela Agačević

22. oktobar 2014.

Poštovana, te isplate su u cjelosti neoporezive. Imate post na linku http://chronos.ba/2014/07/kako-i-koliko-drzava-naplacuje-humanitarne-aktivnosti/
Računovodstveno su rashod, kao i sva druga davanja zaposlenicima.
A

Adna

8. novembar 2014.

Postovana
Na bolovanju sam manje od 42 dana pa me interesuje ko vrsi uplatu plate i koliki ce biti obracun hvala unaprijed...
S

Sanela Agačević

24. novembar 2014.

Poštovana, za bolovanje koje traje manje od 42 dana poslodavac isplaćuje 80% plaće zaposleniku. On takođe snosi sav trošak doprinosa, poreza na dohodak i posebnih naknada. Tek nakon 42 dana poslodavac ima pravo potraživati refundaciju troškova plaće i dijela doprinosa (različito regulisano kantonalnim propisima).
M

melika

22. oktobar 2014.

poštovana
ja vas molim za odgovor na ovo pitanje:
Direktor doo , znači i sam je zaposlenik , se već duže liječi i ima problema sa kičmom.
Ljekar specijalista ga je uputio u banju na banjsko liječenje. Da li može ovaj doo da plati troškove banjskog liječenja za direktora a na osnovu fakture , tj profakture koju bi mu lječilište ispostavilo,i može li to teretiti troškove doo.
hvala lijepa
S

Sanela Agačević

8. januar 2015.

Poštovani, Članom 10. tačka (4) Zakona o porezu na dohodak je propisano da "Prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su:
1) pomoć za gubitke nastale kao posljedica elementarnih nepogoda i pomoći po osnovu povreda i bolesti koje isplaćuje poslodavac zaposleniku ili članu njegove porodice, isplaćene do visine utvrđene posebnim propisima
;"
Dalje, Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak, član 14, stav 1, tačka 2, alineja h) je propisano da "naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i članova njegove uže porodice se isplaćuju shodno članu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak, u visini stvarnih troškova prema
dokumentaciji.
"
To praktično znači da se na teret troškova društva može izvršiti isplata za liječenje, ali je potrebno da se posjeduje dokumentacija i računi, kao i da je isto predviđeno internim aktom (Pravilnik, Odluka ili sl.).

Shodno tome,
E

elma

11. novembar 2014.

Poštovana Sanela,

uposleniku smo po osnovu Sporazumnog raskida ugovora o radu isplatili otpremninu na koju smo obračunali sve doprinose i porez.
Da li je ova isplata porezno priznat rashod u poreznom bilansu i da li ovaj iznos treba u MIP obrascu unijeti kolonu 8. ili 9.?

Unaprijed se zahvaljujem!
S

Sanela Agačević

8. januar 2015.

Kolona 8 je Bruto plaća, a kolona 9 Koristi. U Vašem slučaju, s obzirom da ste isplatili otpremninu na osnovu Sporazumnog raskida ugovora o radu, ona je u cjelosti oporeziva i tretira se kao plaća, a ne korist. Shodno tome unosite u Kolonu 8.
Što se tiče Poreznog bilansa, ovaj rashod je u cjelosti porezno priznat rashod.
M

Mario

18. novembar 2014.

Molim vas da nam odgovorite na sljedeće pitanje: Uposlenik preduzeća je ujedno prisustvuje radu Nadzornog odbora (nije član) i dobiva novčanu naknadu.Da li smo u pravu ako tu naknadu tretiramo kao platu uposlenika i na nju obračunavamo pune doprinose i poreze?
S

Sanela Agačević

25. novembar 2014.

Ukoliko je u Ugovoru o radu definisano da zaposlenik treba da prisustvuje radu nadzornog odbora, onda bi imalo smisla da se tretira kao plaća i da se obračunavaju porezi i doprinosi. Provjerite Ugovor o radu pa postupite u skladu sa njim.
Z

zvijezda3

25. decembar 2014.

Molim Vas da mi odgovorite na slijedeće:
Plaća uposlenika (inspektora) je uvećana za određeni procenat, u skladu sa zakonskim propisima.
Pitanje: Da li se prilikom obračuna regresa za godišnji odmor (potraživanje se odnosi na 2013. god, kad se isplaćivalo 70% od plaće uposlenika ili federalni prosjek, ako je povoljnije) kao osnovica za tih 70% trebala uzeti plaća uvećana za taj dodatak, ili samo "čist" koeficijent uvećan za minuli rad?
Hvala unaprijed i sve najbolje.
S

Sanela Agačević

5. januar 2015.

Poštovana, bitno je kako je definisano Vašim internim aktom. Ako je previđeno da se u obzir uzme i uvećanje plaće, onda se i to uključuje u osnovicu na koju se primjenjuje procenat 70%. Inače, ograničenje 70% plaće se odnosi na (ne)oporezivanje regresa, a ne i na iznos na koji zaposlenik ima pravo.
M

Miralem

6. januar 2015.

Poštovana,
koje su obaveze poslodavca po osnovu angažovanja pripravnika bez zasnivanja radnog odnosa?
S

Sanela Agačević

12. mart 2015.

Za angažman pripravnika bez zasnivanja radnog odnosa u obavezi ste plaćati 35% od najniže plaće za osiguranje pripravnika za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti i 22 KM doprinosa za PIO/MIO.
N

Nura

13. maj 2015.

radim u firmi koja je već godinama blokirana, 8 godina nisu plaćeni doprinosi za pio/mio i zdravstvo, u nekom zakonu o zdravstvenom osiguranju sam procitala da se obaveze za zdravstvo mogu otpisati iz razloga zastare ako su obaveze za zdravstvo starije od 5 godina.
Mozete li mi to reći da li postoji to u zakonu i na koji način da se obratimo ZZO.
Hvala
S

Sanela Agačević

28. juni 2015.

Poštovani, Vaše pitanje prevazilazi nivo kompleksnosti i obima koji je previđen za davanje besplatnog odgovora. Stoga Vas upućujemo na link http://podrska.chronos.ba/cjenovnik/ da zakažete online ili Skype konsultacije.
G

goga

12. juli 2015.

Postovana,
da li mozete da mi odgovorite na koji nacin se mogu godisnje isplatiti bonusi,kao nagrada uposlenicima u firmi,odnosno da li je moguca isplata bonusa bez uplate doprinosa uz placanje poreza na dohodak?
Hvala
S

Sanela Agačević

30. juli 2015.

Na stimulacije i bonuse koji se isplaćuju zaposlenicima plaćaju se puni doprinosi i porez na dohodak. Tačnije, te isplate se tretiraju kao plaće i ne postoji neoporeziv iznos.
M

Menza

31. decembar 2015.

Postovani,


Rijec je o povredi na radu par sedmica, tj ispod 42 ili 30 dana. Da li poslodavac uplacuje zaposleniku pored 100% od njegove plate posto je povreda na radu, topli obrok i prevoz takodje?

Hvala Vam mnogo.
S

Sanela Agačević

26. august 2016.

Topli obrok i prevoz se isplaćuju za dane provedene na radu. Ukoliko zaposlenik po bilo kom osnovu nije bio na radu (bolovanje, godišnji odmor i sl.) nema pravo na navedene naknade za te dane.
M

Meli

10. februar 2016.

Poštovana Sanela,
molila bih vas da mi odgovorite na pitanje. Da li se obveznikom za PDV postaje kad se pređe 50 000 prihoda od usluga koje nudimo, ili se to odnosi na ukupan promet (da ukupan promet pređe 50 000)?
S

Sanela Agačević

26. august 2016.

Limit je oporeziv promet 50.000 KM. Ne prihod od usluga, već promet sav koji obavite, a da je oporeziv.
M

Meli

28. august 2016.

Molim vas za dodatno pojašnjenje. Ja imam prihoda od usluga koje nudimo (radi se o više vrsta usluga ) nekih 23000KM, a promet koji vidim na bruto bilansu je 134000KM. Znači li to da smo mi već postali PDV obveznici. Gospođa iz računovodstvene agencije nam je rekla da se tu gleda samo prihod koji ostvarimo i ako on pređe 50 000 tek tad smo PDV obveznici???

Hvala vam.
S

Sanela Agačević

9. mart 2017.

Posmatrate promet koji je oporeziv sa PDV-om. Ako jeste veći od 50.000 KM, morali ste se već registrovati u sistem PDV-a.
H

Hana

14. april 2016.

Postovana,

Ne znam da li sam na pravom mjestu na vasem webu za ovo pitanje, ali ovo mi djeluje kao najsrodnija tema. Zanima me kakva je situacija u vezi sa statusom direktora d.o.o. koji je stranac, tacnije, da li direktor mora biti u radnom odnosu ili moze imati sklopljen neki drugi ugovor (koji nije ugovor o radu, npr. ugovor o djelu ili menadzerski ugovor) na osnovu kojeg ce obavljati poslove direktora.

Unaprijed mnogo hvala.

LP
S

Sanela Agačević

26. august 2016.

Direktor može biti rezident i nerezident. Ako je nerezident, u Vašem slučaju stranac, Direktor, mora imati radnu dozvolu. Što se tiče načina angažmana, može biti Direktor sa ili bez zasnivanja radnog odnosa. Ako je u radnom odnosu, onda se sa njim potpisuje Ugovor o radu (nešto drugačiji u odnosu na druge zaposlenike), a ukoliko je bez zasnivanja radnog odnosa, onda se potpisuje menadžerski ugovor.
A

Azra

1. juli 2016.

Poštovana,

nesretnim slučaajem sam ostala jedini uposlenik u firmi te sad obavljam sve administrativne, knjigovodstvene ( robno kompletno i financijsko djelomično, tačnije samo ne radim izvješća i bilance), zanima me je li još uvjek izračun jubilarnih nagrada ovakav kakav ste postavili 2011. godine i šta je neophodno da bi radnik ostvario svoja prava ( osim godišnjice za jubilej, naravno).

Zahvaljujem,
Azra K.
S

Sanela Agačević

26. august 2016.

Da, isti je način izračuna neoporezivog iznosa jubilarnih nagrada. Uslov su godine rada kod poslodavca i, naravno, odluka poslodavca da će da isplati jubilarnu nagradu.
R

Rasim

9. august 2016.

Firma planira biti suorganizator na većem projektu gdje je direktor firme potpisao ugovor. Tri uposlenika bi bili angažovani na projektu u smislu pomaganja kroz "administrativne" ali i druge poslove. S obzirom da bi isplate išle iz firme da li iste tretirati kao platu ili se može praviti ugovor o djelu, odnosno, razlog je što u projektu nisu predviđeni veći iznosi pa bi u slučaju primjenjivali kao bruto iznos i iz tog radili za firmine uposlenike kao plaću (ako je to ispravno ili može ugovor o djelu). Za druge koji su angažovani a nisu uposlenici nije problem. hvala
S

Sanela Agačević

26. august 2016.

Ukoliko su poslovi iz "projektnih aktivnosti" predviđeni u Ugovoru o radu koji su potpisani sa zaposlenicima, onda se to mora tretirati kao plaća i na isplaćene iznose platiti puni doprinosi i porez na dohodak. Takođe, bitno je i da li ti poslovi imaju karakter nesamostalnog rada, prema propisima o porezu na dohodak (rad u prostorijama poslodavca, sa sredstvima poslodavca i sl.). Ako to nije to, onda se može razmatrati opcija potpisivanja Ugovora o djelu, međutim, tu morate biti obazrivi, jer je granica tanka.
R

RUSMIRA HAdžimulić

31. august 2016.

Molim za savjet kako voditi računovodstvo poreznog zastupnika.Da li pored
knjiga KIF i KUF i plaćanja PDV treba ustrojiti još neke evidencije?
Naime radi se o firmi iz inostranstva koja nema sjedište u BiH i koja je
dobila posao na tenderu,u koji će biti uključeni i kooperanti.Za poreznog
zastupnika je izabrala preduzeće koje je registrovala u BiH.
S

Sanela Agačević

9. mart 2017.

Da, vodite samo KUF i KIF PDV-a za pravno lice čiji se PDV opunomoćenik. Nikakve druge evidencije Vam nisu potrebne.
P

Petar

28. oktobar 2016.

Umirovljen sam po zakonu o službi u VF BiH , u prijevremenu starosnu mirovinu.
Mogu li sklapati ugovor o djelu , a da ne dovedem u pitanje isplatu mirovine.
Hvala na pomoći
S

Sanela Agačević

20. februar 2017.

S obzirom da ste naveli da se raid o prijevremenoj penziji, ista može biti upitna ukoliko radite poslove po osnovu Ugovora o djelu ili nekog sličnog angažmana.
N

No:1

4. januar 2017.

Poštovana,
Možete li mi odgovoriti na sljedeće pitanje ?
Može li se sa strancem koji je vlasnik i direktor (ili druga funkcija) firme X (u navedenoj firmi je dobio radnu dozvolu na osnovu direktorske ili druge funkcije) sklopiti menadžerski ili Ugovor za direktora u firm Y u kojoj neće biti prijavljen jer mu se doprinosi već uplaćuju u firmi X.
Zako o radu kaže sljedeće :Član 27, stav (5) Ako direktor obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odnosa, prava, obaveze i odgovornosti se uređuju ugovorom, u skladu sa opštim aktom poslodavca.
Također se u Zakonu o zapošljavanju stranaca navodi:
Član 6.
Stranci zaposleni kod domaćih pravnih i fizičkih lica imaju ista prava, obaveze i odgovornosti kao
i zaposleni državljani Federacije u skladu sa propisima o radu i
zapošljavanju, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, ako međunarodnim sporazumima
nije drugačije određeno.
Unaprijed zahvalan!
S

Sanela Agačević

9. mart 2017.

Da, može. Nema smetnji da se navedeno uradi.
S

selvedin

12. januar 2017.

Postovana ,
radim u firmi u kojoj je sedmicno radno vrijeme podjeljeno u 6 dana na 40 radnih sati.Interesuje me dali kod obracuna toplog obroka trebam dobiti isti za 5 ili 6 dana.
Unaprijed zahvalan.
S

Sanela Agačević

9. februar 2017.

Topli obrok se računa u odnosu na broj radnih dana, a ne radnih sati.
D

Dijana

23. februar 2017.

Postovana,

Dar/nagrada u iznosu 100KM, da li se moze isplatiti iz blagajne? Ukoliko moze , da li je dovoljno priloziti odluku o dodjeli dara !?

Hvala
S

Sanela Agačević

24. februar 2017.

Da, može se isplatiti iz blagajne, jer ne prelazi neoporeziv iznos novčanih isplata za nagrade / poklone zaposlenicima. Pretpostavljam da se radi o ovom karakteru isplate. Dovoljna je samo Odluka odgovornog lica.
E

Elma

25. februar 2017.

Poštovana,
Molim pojašnjenje za situaciju kada radnik prestane raditi u call centru i ima ostvareni bonus od mjesečne prodaje koji se isplaćuje npr za decembar uz jantarske platu ( u februaru) u firmi tvrde da mi nece isplatiti bonus za januar jer sam prestala raditi sa 31.01.. Dakle uz platu za januar su mi isplatili bonus od decembar a u Martu meni nece isplatiti taj januarski bonus jer vise nisam u radnom odnosu i iz nekih "zakonskih razloga" kažu da ne mogu.
Molim vas da li je ovo tačno ili glupost. To je moj zarađeni novac i ako sam u pravu dajte mi i konkretan zakonski osnov da im se mogu zaliti i ostvariti svoje radničko pravo
Lp
S

Sanela Agačević

9. mart 2017.

Svakako da imate pravo na ostvareni bonus, i nema zakonskih prepreka da Vam ga ne isplate. Vaše zakonsko uporište je u Ugovoru o radu i naknada za rad koja je u njemu definisana. Takođe, uporište Vam je i u Zakonu o radu. Za slučaj da Vašu naknadu odlučite potraživati putem suda, morate potražiti advokata.
A

Amra

22. mart 2017.

Poštovana,

Molim pojašnjenje za situaciju.
Radnik je na bolovanju od 09.01.2017., tako da od 20.02. prelazi 42 dana. Potrebno je da podnesem zahtjev za refundaciju bolovanja za period 20.02. - 28.02., bruto plaća mu je 686,49 KM (to je iznos i za obračun plaće ranijih mjeseci), a neto 473,68 KM. (Sjedište firme je USK-a)

Možete li mi objasniti na koji način da dobijem satnicu za obračun koju bih onda trebala pomnožiti sa brojem sati koje je radnik proveo na bolovanju u mjesecu februaru (7 dana x 8 sati), i samim tim dobiti iznos koji ću navesti u zahtjevu za refundaciju?


Lijep pozdrav.
S

Sanela Agačević

24. novembar 2017.

Poštovani, Vaše pitanje prevazilazi nivo kompleksnosti i obima koji je previđen za davanje besplatnog odgovora. Stoga Vas upućujemo na link http://podrska.chronos.ba/cjenovnik/ ili na e-mail [email protected] da zakažete online ili Skype konsultacije.
A

Amela Alikadić

24. april 2017.

Poštovana,

Molim Vaše mišljenje kakav je porezni tretman naknade koja se isplaćuje u skladu sa članom 52. stav 4) Zakona o radu ("Službene novine FBIH", broj 26/16) - naknada koja se može isplatiti zbog činjenice da uposlenik nije iskoristio cijeli godišnji odmor za 2017.godinu , a dana 04.05.2017.godine mu prestaje radni odnos po sili zakona radi navršenih 65 godina života.
S

Sanela Agačević

16. novembar 2017.

Ta naknada se tretira kao plaća, te se na nju moraju obračunati pripadajući doprinosi i porez na dohodak, kao i posebne naknade. Znači - kao redovna plaća.
A

Abdulah

1. juni 2017.

Postovana, predao sam papire za penziju ali nastavljam raditi u firmi po drugom osnovu. Poslodavcu, koji je iz Hrvatske, zatrazio sam otpremninu u visini 3 ld FBiH, ali on to odbija jer ni tamo nikom ne isplacuje istu. Njega a i mene intresuje da li firma, registrovana kao doo, moze biti kaznjena zbog toga. Pozdrav.
S

Sejla

8. oktobar 2017.

Postovana
Firma poklonila zamjenicima direktora kojim je istekao mandat na poklone nove laptope.kako tretirati iste,platiti doprinose? Knjizito kao platu I prijaviti u mip?? Firma je iz brcko dc. Hvala Vam I lp
M

mina

10. januar 2018.

postovana,
vlasnik obrtnicke radnje nije uplacivao doprinose za sebe al za radnika jeste. Da li tak vlasnik moze retroaktivno da uplati doprinose za sebe, u pitanju su prethodne 2 god. hvala
S

Sanela Agačević

11. januar 2018.

Da, može i mora platiti za sebe doprinose. Nema smetnji da se retroaktivno plate doprinosi za vlasnika samostalne radnje, bez obzira za koji period retroaktivno.
S

Sejla

2. februar 2018.

Postovana Sanela
Molim Vas da mi pojasnite da konacno shvatim sta sve ukljucuje plata,odnosno sta je sve od primanja zaposlenih oporezivo punim doprinosima(Brcko).ja sam citala zakon.o porezu na dohodak Brcko distikta sta se ukljucuje u prihod sta ne,ali mene buni u kojim slucajevima se samo placa 10% poreza a kad svi doprinosi.. hvala i lp
S

Sanela Agačević

1. april 2018.

Vaše pitanje prevazilazi nivo davanja besplatnog odgovora, pa Vas molim da pišete na [email protected]

Podijelite ovaj clanak