Plaćanje u kešu, pardon - u gotovom novcu

sanela11. mart 2014.

Poslovanje u gotovom novcu, ili u kešu, ili “solarno” plaćanje, i kako ga već sve ne zovu, popularan je ne samo u BiH. Mnoge razvijene zemlje Zapada imaju, u određenim segmentima, prilično liberalna stajališa po pitanju poslovanja sa gotovim novcem. Neki čak kažu da je nekadašnji strogi sistem poslovanja gotovinom ukinut upravo zahvaljujući strancima. Vrlo vjerovatno. Kad malo bolje razmislim, plaćanje gotovinom je i najsigurniji oblik plaćanja, naročito ako plaćamo vlastitom (a ne bančinom) gotovinom. Bankarski lobi je izmislio i ustoličio ideju da je sigurnije plaćanje karticom, bezgotovinski, čekom. Razlog je kontrola (našeg) novca i lakše plasiranje (uglavnom potrošačkih) kredita u vidu “prekoračenja po tekućem računu”, overdrafta, plasiranja kreditnih kartica i sl. Potrošač ima osjećaj da ima više novca, a u suštini on uopšte nema novca. Ima dug prema banci i taj dug vidi, u iskrivljenoj perspektivi, kao prednost modernog (potrošačkog) doba. Poslovanje sa gotovinom je bitno sa više aspekata, i za različite kategorije “vlasnika” novca. Bitno je sa poslovnog i poreskog aspekta. I bitno je na različite načine za građanina i privredno društvo. Pa, prema ovoj podjeli, u nastavku ću reći osnovne karakteristike plaćanja u gotovini.

Da li se plaćanje gotovinom između pravnih lica može vršiti slobodno?

Problematika gotovinskog plaćanja između pravnih lica nije decidno uređena važećim propisima u FBiH, ali se iz konteksta može zaključiti da gotovinsko plaćanje treba vršiti samo za tekuće izdatke, a ne za redovno poslovanje. Federalno ministarstvo finansija je davno dalo tumačenje da bi se plaćanje u gotovini trebalo vršiti „umjereno“ (???). Suštinski, nije zabranjeno pravnim licima, ali se (samo) preporučuje bezgotovinsko plaćanje. Pravna lica, s obzirom da moraju voditi blagajničko poslovanje, nemaju ograničenja u smislu: visine novca koji se drži u blagajni, visine isplate i visine naplate. Ograničenja postoje u karakteru isplate, što ću kasnije pojasniti kada dođem do poreznog aspekta poslovanja sa gotovinom. Napominjem da postoje određene razlike između FBiH i RS u ovom pogledu, što ću kasnije pojasniti. Jedina (recimo) ograničavajuća okolnost jeste Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je propisao obavezu prijave ovlaštenoj organizaciji (SIPA) gotovinske transakcije veće od 30.000 KM.

Da li se plaćanje u gotovom novcu može vršiti ako je transakcijski račun blokiran?

U slučaju da je račun blokiran nije dozvoljeno poslovati u gotovini, jer to predstavlja „zaobilaženje“ razloga iz kojih je račun blokiran. Ovo je propisano Zakonom o finansijskom poslovanju, ali, realnost je sasvim drugačija. Mnoga privredna društva, naročito (neuspješno) privatizirana i čiji su računi blokirani, poslovanje obavljaju gotovinom. Na ovakav način - “zaobilaženjem” propisa, kupuje se socijalni mir zaposlenika.

Da li postoji i šta je blagajnički maksimum?

U FBiH je 12.08.2000. godine ukinut do tada obavezujući blagajnički maksimum,koji je iznosio 2.000 KM. U ranijem periodu, propisi o finansijskom poslovanju su prilično strogo uređivali oblast poslovanja gotovinom, propisivanjem maksimalnog iznosa gotovine u blagajni, obavezom svakodnevnog polaganja pazara na transakcijski račun, nemogućnosti isplate iz blagajne iznosa većeg od 100 KM i sl. U Republici Srpskoj blagajnički maksimum je drugačije regulisan. Plaćanje gotovinom u RS je regulisano Uredbom o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Privredno društvo koje posluje na području RS visinu blagajničkog maksimuma utvrđuju odlukom nadležnog organa u skladu sa internim aktima, a na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu, kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovog novca u blagajni. U blagajnički maksimum ne ulazi gotov novac podignut sa računa kod ovlaštene organizacije za namjene penzije, akontacije, isplate šteta i dr., ako je ovaj novac isplaćen istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja. Privredna društva su dužna da gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj transakcijski račun, a najkasnije narednog radnog dana. Izuzetak su privredna društva čiji dnevni priliv gotovog novca ne prelazi 200 KM ili su udaljeni od poslovne banke 15 ili više kilometara, pa su dužni da uplatu gotovog novca izvrše najkasnije u roku od pet radnih dana. Znači, privredna društva registrovana na području FBiH mogu bez ograničenja poslovati u gotovom novcu, odnosno, nemaju ograničenje u smislu visine blagajničkog maksimuma, pologa dnevnog prometa na transakcijski račun i dr. Sa druge strane, privredna društva koja su registrovana na području RS imaju propisan blagajnički maksimum i obavezu u smislu pologa gotovine na transakcijski račun. Na ovakav način se, opet, u različit položaj stavljaju pravna lica u FBiH u odnosu na RS ili obrnuto.

Isplate u gotovom novcu fizičkim licima - poreski aspekt

Sjetimo se, nekada ranije, plaće i druge naknade (po raznim ugovorima) mogle su se isplaćivati u gotovom novcu. Međutim, od uvođenja sistema poreza na dohodak to je praktično postalo nemoguće. Ograničenje za gotovinske isplate vezano je isključivo za primanja, odnosno isplate fizičkim licima koje su oporezive sa porezom na dohodak. Sve ostalo što nije oporezivo sa porezom na dohodak se može isplaćivati u gotovom novcu. To praktično znači da se u gotovini fizičkim licima mogu isplatiti:

Dodatne naknade zaposlenim, kao što su naknade za topli obrok, regres, otpremnine, dnevnice, isplate povodom praznika, neoporezivi dio naknade troškova za korištenje privatnog vozila, neoporezive novčane pomoći i sl. Ovdje napominjem da su propisi RS i FBiH drugačiji i da pojedine isplate imaju različit porezni tretman (npr. regres je po propisima RS-a u cjelosti oporeziv, dok u FBiH postoji neoporezivi dio i sl.) Isplate iz dobiti vlasnicima, penzije, socijalne pomoći, invalidnine, osiguranje, naknade vanbudžetskih fondova, neoporezivi dio stipendije, kamate na štednju, novčane nagrade u kvizovima i dr. I u ovom dijelu postoje entitetske razlike. Primjer su isplate iz dobiti koje su u FBiH u cjelosti neoporezive, a u RS-u oporezive, pa shodno tome imaju i različit tretman kod isplata u gotovini.

Svako oporezivo primanje/dohodak fizičkog lica mora biti uplaćeno na tekući račun. Šta se još može isplatiti u gotovom novcu, a da nije primanje zaposlenika?

Isplate po osnovu otkupa sekundarnih sirovina i otpada, pod uslovom da to nije registrovana djelatnost pojedinca,
Isplate za prodaju vlastitih stvari koje nisu služile za obavljanje djelatnosti,
Isplate po osnovu otkupa poljoprivrednih proizvoda,
Primanja maloljetnih osoba za neke vrste poslova.

Piše: Sanela Agačević

O autoru

Sanela Agačević

Magistar ekonomije iz oblasti računovodstvenog i revizijskog menadžmenta, Certificirani računovođa i Ovlašteni revizor. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Član Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH, Revizorske komore FBiH i Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH.

Komentari (83)

Ostavite komentar

amela

3. april 2014.

Postovanje,
Stalno pratim vasu stranicu i veoma sam vam zahvalna na pomoci .
Moje pitanje je vezano za placanje kod obrtnika - dopunska djelatnost.Placanje materijala karticom,podizanje gotovine s racuna-da li je takodje dozvoljeno karticom ,kupovina automobila u sluzbene svrhe i placanje ,ako placamo gotovinom.tj ako nemamo dovoljno novca da li je kod obrtnika takodje u praksi pozajmnica kao kod privrednih drustava itd.Znaci zanima me razlika kod privrednog drustva - dvojnog knjigovodstva i prostog kod obrtnika.odnosno sama ulaganja u u obtnicku djeltnost.
Unaprijed zahvalna!!!

Sanela Agačević

4. april 2014.

Hvala Vam na praćenju stranice :-)
Za obrtnika, kao i za pravno lice, nema ograničenja kada se radi o plaćanju biznis karticom, ali ne i privatnom kraticom.
Ukoliko nemate dovoljno novčanih sredstava da izmirite obaveze, takođe nema smetnji da napravite pozajmicu. Potrebno je da sačinite Ugovor (savjetujem da se potpis na Ugovoru ovjeri kod notara) i da pri pologu novca na transakcijski račun naznačite da se radi o pologu pozajmice.
Što se tiče razlike između knjigovodstva privrednog društva i obrta, razlika je ogromna i nemoguće je na ovakav način objasniti.
U najkraćem, privredno društvo poslovne knjige vodi po akrualnom principu (principu nastanka poslovnog događaja), a obrtnici po principu blagajne. To je, međutim, tek mali dio razlika :-)

amela

6. april 2014.

Hvala !

Da li se placanje biznis karticom smatra placanjem preko racuna?

Sanela Agačević

7. april 2014.

Smatra, jer je kartica "vezana" za transakcijski račun i sva plaćanja putem nje se evidentiraju (obično) na posebnom izvodu banke (izvod kartice).

amela

15. april 2014.

Postovanje,
Ako je racun za neku obavezu nastao naprimjer 24.03.2014. a mi platili 10.04.2014. tj.imamo odgodu placanja .Da li u knjigu prihoda i rashoda unosim datum kad je nastao racun il pak kad je placena obaveza?

S obzirom da se radi o prostom racunovodstvu,obrtnicka djelatnost mislim da cu knjiziti na 10.04.2014 kad je realizovano placanje,odnosno kad je nastao rashod :)

Sanela Agačević

15. april 2014.

U Knjigu prihoda i rashoda unosite onda kada je plaćeno, po principu blagajne, a ne kada je obaveza nastala. U pravu ste :-)

ELDINA

8. maj 2014.

Poštovana, molim Vas ako može odgovor, stvarno mi je hitno...
Izvoz nije naplaćen u roku od 6 mjeseci, a imam i nekoliko izvoza kojima sada ističe rok od 6 mjeseci,,,jedna firma iz Hrvatske je u stečaju tako da vjerovatno neće se nikada ni naplatiti... Jesam li obavezna prijaviti Ministarstvu finansija, kako da to uradim, jesam li obavezna obračunati PDV kako ako možete objasniti... Neko mi kaže da je promijenjen kao Zakon da se više ne mora prijavljivati, neznam sta da radim...Hvala puno

Sanela Agačević

13. maj 2014.

Postoji rok za naplatu potraživanja od ino kupca, u smislu da, ako se naplata ne izvrši, onda se takva transakcija / prodaja smatra kreditnim poslom i mora se prijaviti na propisanom obrascu Federalnom ministarstvu finansija. Na linku http://www.fmf.gov.ba/ možete naći sve što se tiče popunjavanja obrasca možete naći na linku http://www.fmf.gov.ba/zakoni/2010/pravilnik%20o%20izvjes.%20kreditnih%20poslova_bos.pdf
Nije prestala obaveza obavještavanja FMF u vezi prelaska klasičnog potraživanja u kreditni posao (nemogućnost naplate u roku od 6 mjeseci).
Što se tiče PDV-a, nema obavezu da obračunate PDV i ove dvije "stvari" nemaju veze jedna sa drugom. Vi, kada ste izvozili, onda ste imalipravoda primjenite nultu stopu i činjenica da ne možete naplatiti to potraživanje ne mijenja ama baš ništa.

admir

14. maj 2014.

Poštovana,

Da li je dozvoljeno napraviti izvozni racun (bez pdv) i naplatu izvršiti u gotovom novcu na pos kasi? Kupovinu vrši pravno lice pa nije moguce napraviti sl-obrazac.

hvala..

Sanela Agačević

14. maj 2014.

Fakturisanje izvoza bez PDV-a se vrši u slučajevima kada se radi o prelasku robe / proizvoda preko carinske linije / granice. Drugačije ne može.
Ta faktura se može naplatiti u gotovom novcu (max mjesečno 10.000 EUR) kroz pos kasu, kako kažete.

bojan

19. juli 2014.

Poštovana,
Pre nekoliko mjeseci otvorio sam samostalnu dopunsku djelatnost u Republici Srpskoj (usluge,elektroinstalacije).Nedavno sam potpisao ugovor sa stranom firma koja mi treba platiiti 60.000KM nakon završetka radova u 4 etape.Interseje me trebam li se prijaviti u sistem PDV-a, postoji velika mogućnost da se jedan dio posla neće završiti o ovoj godini, samim tim neću ni preći granicu od 50000KM.
Hvala

Sanela Agačević

21. juli 2014.

Poštovani, najbolje je da pratite dinamiku oporezivog prometa, bez obzira na ugovoreno i očekivano.
Ako se do kraja godine ne ostvari oporezivi promet 50.000 KM, ne morate ući u sistem PDV-a. Međutim, ukoliko se bude približavalo granici od 50.000 KM, bolje je da na vrijeme reagujete i prijavite se u sistem PDV-a. Znači jednostavno - morate pratiti dinamiku oporezivog prometa.

Sadeta Abduzaimović Filipović

14. august 2014.

da , želim primati obavijesti

Sanela Agačević

14. august 2014.

Hvala, ubacićemo Vas na mejling listu.

Benad

2. septembar 2014.

Poštovana,

Molim Vas da mi pomognete oko knjiženja POS kase. U pitanju je maloprodaja i mi knjižimo cijelu prodaju preko konta 2052 duguje, pa onda zadužujemo glavnu blagajnu 2050/2052 pa prko prelaznog 2009 na žr. Međutim problem nastaje kada na izvodu dobijem uplate kupaca karticama i knjižimo stavom 2000/2484 a nigdje do tada nema zaduženja konta 2484. Nadam se da ćete razumjeti naš problem. Ja predlažem svom računovodstvu da prodaju POS kase knjižim na slj.način:

2052/6010,4730
2050/2052 dio gotovog novca bez plaćanja potrošač.karticama,
2484/2052 dio uplate potrošačkim karticama
2009/2050
2000/2009
2000/2484 kada dobijemo na izvodu,banka naplaćuje proviziju 3%
5532/2484 za proviziju 3 %.

Molim Vaše stručno mišljenje i drago mi je da postoji osoba poput Vas.

Pozdrav,

Sanela Agačević

14. septembar 2014.

Poštovani, nema logike da se knjiži na konto 2484 ako nema protuknjiženja na istom. Stoga smatram da ste Vi u pravu sa svojim prijedlogom knjiženja.
Vaše knjiženje ima punog smisla i evidentira poslovu promjenu gdje treba.
Hvala Vam :-)

Jasmin

1. oktobar 2014.

Da li drugo fizičko lice ili drugi obrtnik ili doo može napraviti pozajmicu obrtniku u smislu uplate novaca u svoje ime a na transankcioni račun obrtnika? Pretpostavka je da su obrt/nik (zajmoprimac) i fizičko lice (zajmodavac) potpisali i ovjerili ugovor o zalogu.
I u kojem zakonu se može ovo pročitati?

Hvala i pozdrav

Sanela Agačević

21. oktobar 2014.

Poštovani, mogu se davati / primati pozajmice. To je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima, posebno poglavlje koje se odnosi na Pozajmice.
Bitno se da se potpiše Ugovor o pozajmici i potpisi ovjere kod notara. Takođe, kada se novac doznačuje na transakcijski račun, da se u opisu navede da se radi o pozajmici i da se pozovete na broj Ugovora.

melika

21. oktobar 2014.

poštovana Sanela,
ja Vas molim da mi pomognete.
Direktor firme za dezinf. deratiz i dr. ima zaposlenog sina u svojoj firmi koji radi kao sanitarni tehničar. Taj njegov uposleni sin je na drugoj godini sanitarnog menadžmenta KAO VANREDAN STUDENT.da li postoji način da direktor izvrši uplatu školarine (iznos 3.000 KM) PUTEM fakture, a da se to ne oporezuje.Ako tako ne može molim Vas za savjet kako to mora uraditi. Znači, radi kod oca kao prijavljeni uposlenik a studira VANREDNO i troškove mora hitno da uplati.

s poštovanjem

Sanela Agačević

24. novembar 2014.

Teško :-) Moja dosadašnja iskustva sa plaćanjem školarine na fakultetu i postdiplomskom studiju nisu pozitivna, po pitanju stajališta Porezne uprave.
Izuzetno, ako ipak odlučite da idete u tu "avanturu", morate imati u internim aktima (Pravilnik o radu, Sistematizacija radnih mjesta) predviđeno kao uslov za to radno mjesto visoku školsku spremu baš tog smjera. Druga otežavajuća okolnost jeste što se radi o ocu i sinu, pa se može postaviti pitanje koristi.
U svakom slučaju, teren je "klizav".

D&S

9. decembar 2014.

Postovana,
nadam se da cete mi moci pomoci. Naime, vec 4 godine pomazem djecaku u izradi zadace i skolskih obaveza (ovdje u BiH), dobijam neku malu novcanu naknadu u kešu. Imam veliku sansu da dobijem posao u Kanadi kao bebi siterka (vec sam upala u program), njima kao dokaz trebaju ugovori o radu. Ako u ugovoru stoji da je moj rad bio placen kešom i ako je ovjereno kod notara, da li tako nešto moze proci? Ako imate neki savjet, molim Vas da me uputite.
Lijep pozdrav.

Sanela Agačević

9. januar 2015.

Poštovana, zaista Vam ne mogu reći da li bi takav ugovor, bez obzira što bi bio ovjeren od strane notara, bio validan, odnosno, da li bi ga oni uvažili. Možete pokušati, ali Vam ja ne mogu garantirati uspjeh, na žalost.

Maja

15. decembar 2014.

Postovana

molim Vas za pomoc. Naime radi se o obrtnickoj djelatnosti. Interesuje me kako se evidentira Ugovor o pozajmici u knjigama prihoda i rashoda i u knjigama potrazivanja i obaveza? Sobzirom da jos nisam ostvarila prihod od djelatnosti, iste sam napravila i ovjerila te sam novac polozila na trans racun. Takodje me interesuje da li ugovor o zajmu mogu praviti i na ime blagajne i kako provodim istu kroz knjige?

Sljedece, knjiga prihoda i rashoda biljezi sve uplate i isplate. Ako je placeno po predracunu, kako upisujem u knjigu potrazivanja i obaveza? Da li cekam racun i tek onda knjizim?

Hvala unaprijed

Sanela Agačević

6. januar 2015.

Poštovana, u Knjigu prihoda i rashoda se ne evidentira Ugovor o pozajmici jer se ne radi o prihodu, već o pozajmljivanju novčanih sredstava obrtničkoj radnji. Što se tiče pologa pozajmice u blagajnu, možete to raditi, nema smetnji.
Kod predračuna, plaćanje evidentirate u KPR, jer se desio odliv novca (princip blagajne), a potom, kada pristigne račun, isti evidentirate u EPO i "zatvorite" plaćanjem po predračunu, baš kako ste i napisali.

Lena

16. januar 2015.

Poštovana,

zanima me na koji način pravni subjekt može isplatiti novčana sredstva fizičkom licu osim na način sklapanja ugovora o djelu/ugovora o povremenim poslovima? Naime radi se o biznisu u kojem poslovno surađujem sa fizičkim licima koji bi preko mojih web stranica prodavali svoje rukotvorine trećim osobama. Na koji način im mogu isplatiti novčana sredstva od prodaje njihovih rukotvorina, jer bi uplate trebale ići preko računa pravnog subjekta, a da pri tome ne sklapam sa svakim pojedinačno ugovore (što za sobom nosi i obavezu uplate određenih doprinosa za svaku osobu)?

Unaprijed Vam se zahvaljujem!

Sanela Agačević

12. mart 2015.

Vi, s obzirom da posredujete preko svojih web stranica u prodaji tuđih proizvoda, ne morate isplate licima čije proizvode prodajete / plasirate preko svojih web stranica tretirati kao Ugovor o djelu, jer se i ne radi o djelu koje je Vama uradilo. To su njihovi proizvodi. Vi morate njima isplatiti naknadu na njihov tekući račun, bez plaćanja poreza i doprinosa (kao plaćanje robe, što u suštini i jeste), a na njima je rizik što prodaju proizvode a nisu registrovali svoju djelatnost.

fatima

18. februar 2015.

Poštovani,

Jedni ste od rijetkih koji "pomažu" nama opterećenim sa malim-velikim dilemama.
Hvala Vam na tome.

S poštovanjem

Ada

18. februar 2015.

Poštovani,

Da li samostalna trgovačka radnja može plaćati dobavljača gotovinom i na koji naćin? Znam da postoji isplata materijalnih troškova vlasniku, može se li na osnovu te isplate sa žiroračuna plačati dobavljač ? Konkretno se radi o T.R. Mesnica.

Sanela Agačević

28. juni 2015.

Poštovani, može se vršiti plaćanje u gotovom novcu, jer nigdje nije izričito zabranjeno :-)
Međutim, napominjem da treba biti oprezan sa takvim plaćanjima, naročito uvažavajući činjenicu da je usvojen novi Zakon o unutrašnjem platnom prometu, te da je u pripremi novi Zakon o finansijskom poslovanju koji imaju intencije da se poslovanje gotovinom ograniči.

Ada

20. februar 2015.

Poštovana,

Vidim da se jako trudite da odgovorite na mnoga pitanja, i hvala Vam na tome. Još jedno pitanje vezano za samostalnu radnju. Da li mi kao T.R. Mesnica imamo pravo prodavati ugalj za roštilj,da li je potrebna neka dodatna registracija šifre djelatnosti? Kakva je situacija kod d.o.o. Mesnice, da li i oni moraju prijavljivati dodatnu šifru djelatnosti ako će npr. prodavati mliječne proizvode?

Sanela Agačević

2. mart 2015.

Ako ste registrovani kao R.R. mesnica onda ste "vezani" isključivo za prodaju mesa i ne možete prodavati ništa drugo.
Ako se, pak, radi o d.o.o. onda se može vršiti kombinacija prodaje različitih proizvoda. Ako se radi o mliječnim proizvodima, onda imate šifru djelatnosti za maloprodaju više različitih prehrambenih artikala, što možete naći na našoj web stranici.

Ada

23. mart 2015.

Poštovana,
Kada je upitanju samostalna djelatnost koja nije usistemu pdv-a, kako cemo vrsiti placanje gotovinom?Koja je procedura ispravna?Moramo li čitav pazar prvo poloziti na žiroračun,pa uraditi neku isplatu sa žiroracuna za gotovinsko plaćanje?Ili mozemo placati direktno iz kase bez prvobitnog polaganja na žiroračun?Postoji li neko ograničenje za plaćanje robe gotovinom,ili je dozvoljeno.?Jer sam u nedoumici zbog različitih mišljenja dva racunovodstva.Unaprijed zahvalna

Sanela Agačević

30. juli 2015.

Poštovana, (za sada) nema ograničenja u plaćanju gotovim novcem. Niste u obavezi polagati novac na transakcijski račun, i možete iz istog vršiti plaćanje. Jedino što preporučujem jeste praćenje u vanknjigovodstvenoj evidenciji kretanja gotovine (neki jednostavniji oblik blagajne).

Milko

17. april 2015.

Poštovana Sanela,

bio bih Vam veoma zahvalan ako mi riješite sljedeću dilemu. Naime, planiram da registrujem društvo sa ograničenom odgovornošću koje bi se bavilo uslugama pravnog i marketinškog konsaltinga za pravna lica i preduzetnike. To privredno društvo sigurno u prvoj godini ne bi bilo obveznik poreza na dodatu vrijednost, budući da ne bi imalo godišnji oporezivi promet veći od 50.000 KM. Ono bi svoje usluge od klijenata naplaćivalo na osnovu ugovora, a ne na osnovu fakture, odnosno uopšte ne bi primalo gotovinu nego bi sve uplate išle preko računa u banci. E sad, budući da bih taj d.o.o. registrovao u Republici Srpskoj, koja ima svoj Zakon o fiskalnim kasama koji reguliše ko su obveznici posjedovanja fiskalnih kasa, po tom Zakonu praktično "ispada" da bi to konsalting preduzeće bilo u obavezi da ima fiskalnu kasu, iako meni kao pravniku uopšte nije jasno čemu bi ta fiskalna kasa služila, jer se ništa ne bi plaćalo gotovinom, a i nemoguće bi bilo unaprijed odrediti cijenu neke od usluga koje bi taj doo pružao.

Moje pitanje glasi: da li bi to moje preduzeće imalo obavezu posjedovanja fiskalne kase? Naravno, izvinjavam Vam se na predugačkom pitanju i unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

Lijep pozdrav.

Sanela Agačević

19. april 2015.

Poštovani,
Prvo, bez obzira što ne bi ste bili u sistemu PDV-a u obavezi ste da ispostavljate fakture (a ne da naplaćujete na osnovu Ugovora). Fiskalizacija nema veze sa time da li naplaćujete u gotovini ili bezgotovinski, na transakcijski račun. Znači, morate se fiskalizovati i svaku ispostavljenu fakturu ino kupcu evidentirati kroz fiskalni uređaj (bez obzira što ne planirate ući u sistem PDV-a).
Fiskalna kasa i cijeli sistem fiskalizacije nema nekog posebnog smisla, na žalost. Ona služi da se promet evidentira preko nje, čime se automatski na kraju dana isti "šalje" Poreskoj upravi. To je cijela "priča".

dijana

22. maj 2015.

Poštovana Sanela,
Bili bi Vam veoma zahvalni ako bi nam rijesili ovu dilemu ...da li se u samostalnoj trgovackoj radnji moze zaduziti gotovinski racun za primljenu robu ( materijal )- znaci dobavljac je na fakturi vec naznacio da je roba placena gotovinski ...kako sad na najbolji nacin tu promjenu isknjiziti da li kroz blagajnu ili postoji i drugi nacin , ako bi mogli da mi ispišete knjizenja kroz konta bili bi Vam zahvalni ....unaprijed hvala

Sanela Agačević

28. juni 2015.

Poštovana, Vaše pitanje prevazilazi odgovor koji se uobičajeno daje na portalu. Stoga upućujem na link http://podrska.chronos.ba/cjenovnik/ za zakazivanje online ili Skype konsultacija.

Meli

9. juni 2015.

Poštovana Sanela,
molim vas za sto hitniji odgovor: postoji li bilo kakav nacin isplate dijela plate preko blagajne, (koliko znam ne moze), ili samo isplata gotovine, koja bi bila dio plate, kao poslovne akontacije svim radnicima? Računi su blokirani!!!
Hvala i pozdrav!

Sanela Agačević

11. juni 2015.

Poštovana, prema propisima o porezu na dohodak, svaka isplata koja je oporeziva (a plata to jeste), mora se isplatiti na tekući račun.
Ukoliko su transakcijski računi privremeno blokirani, tj. ako očekujete deblokadu u skorijem periodu, onda to možete premostiti isplatom akontacije.

samira

23. juni 2015.

Hvala lijepa:)

Davor

14. juli 2015.

Poštovana,
da li je moguce da privredno drustvo (doo) da zajam/pozajmicu fizickom licu (vlasnik, direktor, radnik, trece lice) uz odredjenu kamatnu stopu? Hvala unaprijed i lijep pozdrav, Davor

Sanela Agačević

30. juli 2015.

Moguće je davanje pozajmica u "svim smjerovima". Međutim, morate obratiti pažnju na porezne posljedice takvog ugovaranja, sa ili bez kamata).

amar

11. august 2015.

Postovana Sanela,

Planiram osnovati obrt (fast food) i zaposliti jednog radnika. Da li za sebe kao vlasnika moram da uplacujem doprinose i da li ja imam pravo obavljati poslove npr dostave po osnovu vlasnistva? Ili se moram prijaviti i kao radnik?

Lijep pozdrav

Sanela Agačević

24. august 2016.

Fast-food morate registrovati kao osnovnu djelatnost, i za sebe plaćati doprinose. Vi se morate prijaviti u radni odnos i imate status samozaposlenika, kao vlasnik.

Zanja

11. septembar 2015.

Poštovana Sanela,

Molim da mi odgovorite, što hitnije, šta uraditi kada se ispusti upis nekoliko stavki u knjizi prihoda i rashoda. Kako ispraviti grešku? Lijep pozdrav Zanja

Sanela Agačević

27. oktobar 2015.

Poštovana, možete precrtati to što ste upisali da bi ste ubacili ispušteno i nastavili hronološki unos. Ako je prošlo dosta vremena, onda jednostavno unesite u sljedeći red sa napomenom u opisu da se radi o naknadnom knjiženju. Ukoliko pak budete precrtavali, vodite računa da se vidi to što ste precrtali, jer je to jedini ispravan način ispravke greške.

Semira

15. septembar 2015.

lp,

Slušam Vas i na Feb seminarima i ponekad uđem na Vašu stranicu,divni ste i hvala što nam pomažete.
Čitam pitanja i odgovore i tako se nađem tu negdje ,pa mi indirektno pomognete i ako ja konkretno nisam ništa pitala.
pozzz

Selma

17. septembar 2015.

Postovana,po novom zakonu o platnom prometu i prometu gotovine da li su sada samostalni poduzetnici duzni voditi blagajnicki dnevnik ili nesto slicno gdje ce biti vidljivo podizanje i polaganje gotovine.Hvala vam unaprijed !

Sanela Agačević

24. august 2016.

Da, i samostalni poduzetnici su u obavezi da vode blagajničko poslovanje, shodno Uredbi o plaćanju gotovim novcem. Više na linku http://chronos.ba/2015/10/izmjenjena-i-dopunjena-uredba-o-uslovima-i-nacinu-placanja-gotovim-novcem/

Ivan

27. septembar 2015.

Pozdrav, molim vas da mi odgovorite da li fizička lica tj. obrtnici trebaju (vezano za novi zakon o platnom prometu) svaki dan nositi pazar na banku i koje su naše obveze glede tog zakona

Sanela Agačević

24. august 2016.

Ukoliko imate dnevni promet ispod 200,00 KM ili ste udaljeni od najbliže poslovne banke više od 15 km, možete sedmično polagati dnevni paraz na transakcijski račun. Ako ne udovoljavate nekom od navedena dva usluva (ne oba, pojedinačno), onda morate svaki dan polagati dnevni promet na transakcijski račun.

Denis

28. oktobar 2015.

Postovana,upravo sam cuo da se mijenja zakon o uplati sredstava na transakcijski racun firme,tj da se mora raspolagati samo sa sredstvima koje firma posjeduje na racunu,e sada me interesuje da li su promijenili I to vezano za pozajmice.

Sanela Agačević

24. august 2016.

U vezi poslovanja sa pozajmicama nije se ništa mijenjalo, osim što se moraju polagati na transakcijski račun (a ne zadržavati u blagajni), i prilikom vraćanja davaocu pozajmice, moraju se vratiti na tekući račun, a ne vršiti povrta pozajmice u gotovom novcu.

Jasmina

3. novembar 2015.

Poštovana,

Molim Vas da mi kažete da li je u maloprodaji dozvoljeno žiralno plaćanje i može li se pravnom licu u maloprodaji prodati vrijednost robe veća od 200,00 KM za potrebe tog pravnog lica, a ne za dalju prodaju?

Unaprijed hvala.

Sanela Agačević

14. novembar 2015.

Može, maloprodaja može da izvrši prodaju tako što će ispostaviti poreznu fakturu i istu naplatiti bezgotovinski.
Zakon o unutrašnjoj trgovini nigdje ne pominje način naplate, i ne uslovljava da se naplata vrši isključivo u gotovini (premda je to zbog same prirode "maloprodaje" najčešće).
Takođe može i za gotov novac izvršiti prodaju preko 200 KM, bez obzira na to za što će kupac koristiti tu robu.
Ograničenje je u PLAĆANJU gotovim novcem, a ne u NAPLATI.

Senida

21. decembar 2015.

Poštovana,
Vezano za novi zakon o platnom prometu, kako ima uticaj na nevladine organizacije s obzirom da rade puno s blagajnom?

Sanela Agačević

24. august 2016.

Primjenjuje se i na NVO sektor, kao i na sve ostale učesnike u platnom prometu. NVO nije izuzetak.

Meri

7. januar 2016.

Poštovana Sanela,

Da li je legalna praksa da jedan artikal u prodavnici ima dvije različite cijene za gotovinsko i žiralno plaćanje, gdje je cijena za žiralno plaćanje 20-30% viša od cijene za gotovinsko?

Hvala!

Sanela Agačević

24. august 2016.

Jeste, ali to morate urediti i predvidjeti Pravilnikom o formiranju cijena.

Ado

9. februar 2016.

Pozdrav,

Nedavno sam saznao da se prije 5-6 mjeseci promijenio zakon o pozajmicama. Od pocetka poslovanja nase firme isplacivali smo pozajmice na vlasnike/suvlasnike firme tokom fiskalne godine, da bi te iste na kraju odbijali od konacne dobiti za tu godinu ili kroz dividende.

Da li ste Vi mozda upuceni u novi zakon i na koji nacin on utjece na nas?

Zahvaljujem

Sanela Agačević

24. august 2016.

Poštovani, Zakon o pozajmicama je postoji kao takav. Pozajmice su uređene Zakonom o obligacionim odnosima i u tom segmentu se ništa nije mijenjalo. Jedina promjena je vezana za primjenu Uredbe o plaćanju gotovim novcem, u smislu da se pozajmica mora uplaćivati na transakcijski račun (a ne zadržavati u blagajni) i da se povrat pozajmice mora vršiti na tekući račun lica koje je dalo pozajmicu. Više na linku http://chronos.ba/2015/10/izmjenjena-i-dopunjena-uredba-o-uslovima-i-nacinu-placanja-gotovim-novcem/

HUSEIN-VUK

15. februar 2016.

Poštovana,
Da li je moguće ići u minus sa blagajnom u jedno danu zbog nemogućnosti podizanja blagajničkog maksimuma od 200,00 KM. Radi se o d.o.o.
Unaprijed zahvalan!!!

Sanela Agačević

11. april 2016.

Ne, blagajna ne može biti "u minusu".

Snowhite

20. februar 2016.

Poštovana,
može li samostalani preduzetnik da plati nabavku teretnog vozila gotovinom? I da nabavku prikažemo kao trošak? Do sada smo sve nabavljali od ovlaštenih prodavaca i plaćali preko žiro-računa. Sada imamo priliku nabaviti jako povoljno teretno vozilo, ali plaćanje je u gotovom novcu.
Unaprijed Vam hvala na odgovoru.
Lijep pozdrav,

Sanela Agačević

24. august 2016.

Nabavku možete vršiti u gotovini, ali do iznosa 200,00 KM, shodno Uredbi o plaćanju gotovim novcem. Više informacija možete naći na linku http://chronos.ba/2015/10/izmjenjena-i-dopunjena-uredba-o-uslovima-i-nacinu-placanja-gotovim-novcem/

BeHappy

8. maj 2016.

Poštovana,

Imao bih slijedeće pitanje:
Registrovan sam kao obrt - Turistički vodič i zanima me dva pitanja:

1. Postoji li mogućnost da nekom izdam ugovor o djelu npr. zbog viška posla i moram li u slučaju da može prilikom isplate plaćati i njegove doprinose?

2. Kako se pravda podizanje gotovine sa žiro računa..npr. za plaćanje usluga koje se ne unose u KPR.

Hvala unaprijed

lp

Sanela Agačević

24. august 2016.

Poštovani, možete angažovati fizičko lice po osnovu UOD, i plaćati tzv. "male" doprinose. Što se tiče gotovine, morate definisati odlukom blagajnički maksimum (svaki mjesec) i podignutu gotovinu kao blagajnički maksimum pravdati računima. Detaljnije možete naći na linku http://chronos.ba/2015/10/izmjenjena-i-dopunjena-uredba-o-uslovima-i-nacinu-placanja-gotovim-novcem/

Jasmin Huskić

27. oktobar 2016.

Poštovana Sanela, uz veliku zahvalnost na Vašem izdvojenom vremenu i trudu, zamolio bih Vas za savjet:
Firma je tokom poslijednje dvije godine po ugovoru svome vlasniku i njegovom sinu (koji je ujedno i direktor firme) preko transakcijskog računa sukcesivno isplaćivala kratkoročne beskamatne pozajmice, tako da sada na kontupotraživanja za pozajmice stoji popriličan saldo.
Da li smo s aspekta koristi obavezni zajmoprimcima obračunati i uplatiti porez po odbitku, odnosno imamo li kakvih obaveza vezano za transferne cijene (zbog povezanih lica).
Lijepo Vas pozdravljam i još jednom mnogo Vam hvala.

Sanela Agačević

9. mart 2017.

Ukoliko ste davali beskamatne pozajmice direktoru onda ste obavezni obračunati poreze i doprinose na korist koja iznosi 10,03% na godišnjem nivou. To ste bili u obavezi raditi svaki mjesec, zajedno sa isplatom plaća i obračunom poreza i doprinosa na plaću. Što se tiče poreza na dobit i transfernih cijena, niste u obavezi ništa korigovati.

mira

22. novembar 2016.

Postovani,
Samostalni preduzetnik,pekara, sjediste Prijedor,RS,imala je inspekcijsku kontrolu gdje nam je receno da moramo imati blagajnicki maksimum i da moramo pisati sve sta placamo gotovinski,da uplacujemo sav pazar na zr.i da onda podizemo i da nesto pisemo svaki mjesec.
Posto nam nista nije bas jasno a ni knjigovodja koji nam pomaze nije bas siguran molimo Vas da nam objasnite sta trebamo raditi.
Molim Vas da nam objasnite.
S postovanjem,

Sanela Agačević

20. februar 2017.

Po navedenom upitu, molim Vas da se navite na mejl [email protected] da dogovorimo konsultacije.

Nerko

1. decembar 2016.

Kao obrtnik koji iznos novca mogu podići sa svoga ž.računa ZA LIČNE POTREBE (ne za blagajnu) i na koji način (ČEK)?

Sanela Agačević

9. mart 2017.

Ne može to uraditi čekom, već virmanskim nalogom - prijenos dohotka na svoj tekući račun sa koga podiže novac i sa njim raspolaže u lične svrhe.

Lajla

13. decembar 2016.

Poštovana Sanela,
Da li vlasnici preduzeca, koje je trenutno u blokadi mogu platiti PDV i poreske obaveze shodno njihovom statusu u gotovini?
Hvala unaprijed

Sanela Agačević

9. februar 2017.

Porezne obaveze se ne mogu plaćati u gotovom novcu. Postoji redosljed plaćanja javnih prihoda u slučajevima kada je blokiran transakcijski račun.

Igor

10. mart 2017.

Postovana Sanela,
mozete li mi reci na osnovu kojeg Zakona pozajmica izmedju fizickog i pravnog lica mora biti NOTARSKI ovjerena?

Sanela Agačević

22. novembar 2017.

Nije propisana obaveza niti jednim propisom, ovjera se preporučuje, a koliko znam da je traže i poslovne banke ali i porezni organi u kontroli. Razlog je jednostavan - govori o vjerodostojnosti dokumenta.

Igor

10. mart 2017.

Postovana Sanela,
da li ugovor o pozajmici fizickog lica pravnom licu gdje je naglasena kamatna stopa mora biti prijavljena u Poreskoj upravi? ako DA, na osnovu kojeg zakona?

Sanela Agačević

22. novembar 2017.

Ugovori o pozajmici su se po starim, sada već nevažećim propisima, morali ovjeravati u Poreznoj upravi. Sada se ovjeravaju potpisi kod notara ili u općini. To je dovoljno i neovisno je od toga da li je kamata ugovorena ili ne.

Amer

13. mart 2017.

Poštovana!

Može li se knjižiti blagajna, samo na osnovu POS računa, bez Poreske Fakture.
Kupljen je materijal za radnju i plaćen gotovinski, ali direktor nije uzeo por.fakturu već samo pos račun.

Hvala unaprijed!

Sanela Agačević

22. novembar 2017.

Možete u blagajni knjižiti samo na osnovu fiskalnog računa. Međutim, ako ste PDV obveznik i ako je iznos preko 100,00 KM onda morate, zbog priznavanja ulaznog PDV-a imati poreznu fakturu.

Sanela Gadžo

15. mart 2017.

Poštovana,

moje pitanje je vezano za plaćanje biznis karticom, a to je šta se tačno smije plaćati istom,
osim reprezentacije i troškova na sl putovanju ( putarine, smještaj, ...)

Sanela Agačević

26. novembar 2017.

Business karticom se mogu plaćati troškovi vezani za poslovanje pravnog lica ili poduzetnika. Kao što ste naveli, najčešće su to troškovi smještaja na sl. putu, plaćanje putarine, goriva, nabavka kancelarijskog materijala i drugih potrepština, ... uglavnom - bitno je da se radi o poslovnoj svrsi.

Podijelite ovaj clanak

Nazad na blog