Radno vrijeme: Pon - Pet 08:00 - 16:00
Chronos
Nazad na blog

Poreske muke freelancera

sanela24. juli 2018.
Na Twitteru upratih da se nešto dešava među freelancerima, Porezna uprava im piše pisma, zove na razgovore, ... treba platiti porez. Šalju mi freelanceri e-mailove sa pitanjima: „Šta se dešava, zašto 4% doprinosa na zdravstvo, zašto nemaju prava na lične odbitke, ... ?“ Freelancerske muke sam znala i ranije. Freelanceri su htjeli plaćati porez ali nisu znali kako, pa su išli u Poreznu upravu. Tete i čike iz Porezne uprave im nisu znali dati odgovor pa su pisali i kolegama i meni. Od 2009. godine do ljeta 2018. godine je bilo otprilike tako, lutanje, neznanje, kako, zašto, kuda, ... dok Porezna uprava nije počela slati pisma.

Zašto tek sada?

Ima onaj popularan hashtag #OvoJeBiH i to je jedini pravi odgovor, ali nikako u smislu prirodnih i drugih ljepota BiH. Jednostavno, naša praksa je da pustimo da problem izraste do punoljetstva, pa ga pokušavamo rješavati radikalnim potezima. Ministarstvo finansija FBiH i Porezna uprava nije trebala ovoliko čekati, jer je skoro 10 godina postojanja i primjene Zakona o porezu na dohodak, sa polu-rješenjem za oporezivanje dohotka freelancera.

Da li može retroaktivno?

Zakon o porezu na dohodak je od početka primjene definisao da su primanja koja ostvare rezidenti FBiH (između ostalih i freelanceri) oporeziv dohodak. Konkretno, član 2 Zakona o porezu na dohodak je, između ostalog, propisao sljedeće: „Obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to - rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije“. U daljem tekstu Zakona postoje izuzeća od plaćanja poreza na dohodak, a u izuzećima nema freelancera. Znači – freelanceri su obveznici poreza na dohodak, bili i ostali, i Porezna uprava ima pravo na retroaktivnu naplatu poreza, osim za poresku obavezu koja je zastarila. Porez na dohodak se plaća na primanja (dohodak) po principu blagajne. Znači, oporezuje se dohodak koji je naplaćen, ranije ili sada, bez obzira što je prošao rok za podnošenje Godišnje prijave poreza i sl.

Šta je sa rashodima koji imaju freelanceri?

Freelanceri ostvaruju dohodak na sličan način kao i druga fizička lica angažovana ugovorom o djelu ili ugovorom o autorskom djelu. Oni najčešće nemaju direktnog ugovarača, nemaju potpisane ugovore, a razlog za sve to je što su angažovani preko različitih servisa koji posreduju za njihov rad. Drugi razlog je što Zapad (kojem svi težimo) nije opterećen ugovorima, pečatima i sl., i internet svijet u kom freelanceri rade funkcioniše na jedan sasvim drugačiji način. Freelanceri rade svojim sredstvima, u svojim prostorijama (uglavnom kući), što znači da imaju određene rashode koji bi im se morali priznati. Primjera radi, fizičko lice koje neko pravno lice angažuje po ugovoru o djelu ima pravo na 20% priznatih rashoda, dok za ugovore o autorskom djelu fizičko lice ima pravo na 30% priznatih rashoda. Freelanceri su, zadnjim izmjenama Pravilnika, u pogledu priznatih rashoda ostali na 0%  jer je navedeno sljedeće:  „Poreski obveznici koji prihod ostvaruju neposredno iz inostranstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati akontaciju poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne naknade po stopi od 10%.“ Pored toga, obrazac koji je propisan za freelancere i koji je sastavni dio Pravilnika nije predvidio priznate rashode. Napravila sam usporedbu obaveza za freelancere, angažmane po ugovoru o djelu i ugovoru o autorskom djelu, i na primjeru uplate (dohotka) od 1.000 KM izgleda ovako:
Redni broj  Opis Koeficijent / stopa Freelancer
1 Dohodak       1.000,00
2 Bruto dohodak       1.000,00
3 Priznati rashodi 0%                   -
4 Osnovica za doprinos za zdravstveno osiguranje       1.000,00
5 Doprinos za zdravstveno osiguranje (4 x 4%) 4%             40,00
6 Osnovica za porez na dohodak (4 - 5)           960,00
7 Porez na dohodak (6 x 10%) 10%             96,00
8 Porez na dohodak + doprinos za zdravstveno osiguranje (5 + 7)           136,00
Redni broj  Opis Koeficijent / stopa Ugovor o djelu
1 Dohodak       1.000,00
2 Bruto dohodak (1 x 1,122083) 1,122083       1.122,08
3 Priznati rashodi  (2 x 20%) 20%           224,42
4 Osnovica za doprinos za zdravstveno osiguranje (2 - 3)           897,67
5 Doprinos za zdravstveno osiguranje (4 x 4%) 4%             35,91
6 Osnovica za porez na dohodak (4 - 5)           861,76
7 Porez na dohodak (6 x 10%) 10%             86,18
8 Porez na dohodak + doprinos za zdravstveno osiguranje (5 + 7)           122,08   
Redni broj  Opis Koeficijent / stopa Ugovor o autorskom djelu
1 Dohodak       1.000,00
2 Bruto dohodak (1 x 1,105217) 1,105217       1.105,22
3 Priznati rashodi (2 x 30%) 30%           331,57
4 Osnovica za doprinos za zdravstveno osiguranje (2 - 3)           773,65
5 Doprinos za zdravstveno osiguranje (4 x 4%) 4%             30,95
6 Osnovica za porez na dohodak (4 - 5)           742,71
7 Porez na dohodak (6 x 10%) 10%             74,27
8 Porez na dohodak + doprinos za zdravstveno osiguranje (5 + 7)           105,22   
Napomena: Koeficijent 1,122083 znači „dizanje“ na bruto (prema propisanom načinu obračuna) a obuhvata porez na dohodak i doprinos za zdravstveno osiguranje. U konkretnom slučaju je 1.122,08 KM – 1.000,00 KM = 122,08 KM što je zbir poreza na dohodak (86,18 KM) i doprinosa za zdravstveno osiguranje (35,91 KM).
Napomena: Koeficijent 1,105217 znači „dizanje“ na bruto (prema propisanom načinu obračuna) a obuhvata porez na dohodak i doprinos za zdravstveno osiguranje. U konkretnom slučaju je 1.105,22 KM – 1.000,00 KM = 105,22 KM što je zbir poreza na dohodak (74,27 KM) i doprinosa za zdravstveno osiguranje (30,95 KM).


Zašto poredim sa angažmanima po osnovu ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu?

Zato što angažmani freelancera imaju ili jedan ili drugi karakter, bez obzira što veoma često nemaju potpisanih ugovora. Forma nije bitna, bitna je suština. Freelancer može raditi jedan ili više poslova koji imaju karakter djela (Zakon o obligacionim odnosima) ili poslove koji imaju karakter autorskog djela (Zakon o autorskim i srodnim pravima). Stoga bi uvažavanje rashoda koje imaju, u procentu 20% ili 30% bilo realno i finansijski podnošljivije za freelancere, što se može vidjeti iz gore navedenih primjera.

Šta je sa ličnim odbicima?

U članu 24 Zakona o porezu na dohodak je jasno rečeno ko može koristiti lične odbitke, a to su rezidenti FBiH, što znači i freelanceri, ako su rezidenti FBiH i ako imaju Poreznu karticu. Korištenjem ličnih odbitaka na kraju godine, uz podnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak, mogu ostvariti pravo na povrat plaćenog poreza na dohodak (napominjem - ako imaju Poreznu karticu). Posljednje izmjene Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak nisu u skladu sa pomenutim Zakonom o porezu na dohodak, a morale su biti. Izmjenama Pravilnika je rečeno „bez prava na priznavanje ličnog odbitka“, pozivajući se na Zakon, ali taj isti Zakon nije onemogućio freelancerima korištenje ličnih odbitaka, kao što sam već navela. Zašto svi rezidenti FBiH mogu koristiti lične odbitke a freelanceri ne mogu? Možda zato što država misli da zarađuju puno pa im ne treba ova olakšica.

Može li bolje?

Uvijek! Treba omogućiti korištenje 20% ili 30% priznatih rashoda i izmijeniti obrazac prijave poreza na dohodak. Treba izmijeniti Pravilnik u dijelu korištenja ličnih odbitaka čime bi se i freelancerima koji su rezidenti FBiH i koji imaju Poreznu karticu dala mogućnost korištenja ličnih odbitaka i omogućio povrat poreza na dohodak. Treba razlikovati priliv po prodatoj usluzi od drugih priliva na PayPal ili devizni račun, jer obavještenje za plaćanje poreza dobijaju ljudi koji su, na primjer, svoj lični račun koristili za neke humanitarne aktivnosti. Treba djelovati na vrijeme i edukativno, a ne represivno. Više informacija: Zakon o porezu na dohodak FBiH Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dohodak FBiH Obrazac prijave poreza na dohodak Fotografija preuzeta sa: https://pixabay.com
Sanela Agačević

O autoru

Sanela Agačević

Magistar ekonomije iz oblasti računovodstvenog i revizijskog menadžmenta, Certificirani računovođa i Ovlašteni revizor. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Član Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH, Revizorske komore FBiH i Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH.

Komentari (21)

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja.

S

Selma

25. juli 2018.

Hvala Vam. Vrlo lijepo objašnjeno!
L

lancerfree

25. juli 2018.

Poštovana,

Da li možete odgovoriti na čiji teret zakonski pada plaćanje poreza na dohodak u slučajevima Ugovora o djelu i Ugovora o autorskom djelu, gdje takvi ugovori ne postoje uopšte. Po kojem se osnovu uplate iz inostranstva onda uopšte smatraju izvršenim pod bilo kojim od ova 2 tipa ugovora?

Hvala,
S

Sanela Agačević

29. juli 2018.

Ako se radi o prilivu iz inostranstva, onda idete po prvom obračunu iz posta. Propisi prilive freelancera su odvojili kao "neku posebnu" kategoriju. Tada porez plaćate na svoj teret.
A

Adi

26. juli 2018.

Znaci zakonski imamo pravo da izvadimo poresku karticu bez obzira na izvor primanja i umanjimo godišnju osnovicu za 3600 bez obzira na njihov pravilnik? Svaki građanin moze imati karticu iako je nezaposlen tako onda da ako gledamo samo zakon onda je tu na nasoj strani?
S

Sanela Agačević

29. juli 2018.

Zakonski da, ali morate imati Poreznu karticu. Ali moram naglasiti da će, ako se nešto u međuvremenu ne promijeni, Porezna uprava vjerovatno osporavati pravo korištenja ličnih odbitaka.
Z

Zenit

29. juli 2018.

Sve super objasnjeno. Problem ovdje je 4% za nepostojece "zdravstveno osiguranje". Takodjer problem predstavlja zato sto do Aprila ove godine nije postojao odgovarajuci obrazac da bi taj isti freelancer uplatio te svoje poreze. Postoji XY slucajeva gdje su ti isti ljudi odbijeni iz poreske uprave i smijali su im se kada bi htjeli uplatiti taj isti postotak o kojem se ovdje prica. Dakle, do freelancera nije bilo niti ce ikada biti. Problem je ovdje sto je "drzava" i "uhljebi" skontali da par mjeseci pred izbore mogu do lagane love da bi mogli finansirat svoje politicke kampanje, po obicaju. Nadalje, ako ovdje svi misle da je lagano doci do tih iznosa o kojima se pricalo po medijima u zadnje vrijeme, neka izvole i neka ti isti neradnici probaju zaraditi i fening na internetu, pa cemo vidjeti koliko je lagano. I da se razumijemo, ja sam licno vise voljan placati 50% Njemackoj, ili nekoj drugoj razvijenijoj zemlji gdje zaista dobivam nesto ZAUZVRAT od drzave u kojoj zivim. Ovako propala BiH NEMA APSOLUTNO NIKAKVO PRAVO traziti ista od freelancera. Postoji trend sirom zemalja svijeta gdje se ovakvi prihodi uopste ne oporezuju, cak se takvi ljudi subvencioniraju od strane drzave jer donose CISTE INVESTICIJE U ZEMLJU (IZVOZE PAMET). Vrlo je jednostavno, svaki pokusaj otimacine novca od ovih ljudi prouzrokovat ce jos vecu stetu BiH, jer vjerujte ovih ljudi imaju opcije da se isele ovdje kroz narednih 30 dana, i vise uopce ne bi trosili te svoje novce ovdje. Ova drzava kako je krenula, pojest ce sama sebe, ali oni jako dobro trebaju da znaju da ni marke od ovih ljudi nece dobiti!
V

Vehabović Nermin

30. juli 2018.

Hvala Vam na objašnjenjima,

Par dodatnih upita:
- Kod mene pare ostaju na deviznom računu, sobrzirom da ne mogu uplatiti porez u $ nego sam primoran uplatu izvršiti u konvertibilnim markama, na koji način se određuje konverzija prilikom uplate (pored toga što odnos $ i makre nije fiksan)
S

Sanela Agačević

26. august 2018.

Sve preračunajete po kursu koji je važeći za određeni dan - https://www.cbbh.ba/CurrencyExchange/
M

Mensud

30. juli 2018.

Jedno pitanje - prije par godina sam vodio oglasne internet kampanje za jednu EU kompaniju koja bi mi slala novac na moj žiro račun, ja s tim novcem plaćao Googleu, Facebooku i ostalim firmama, a jedan dio provizije zadržao za sebe. Cifra je velika - oko 100 000 KM, moja zarada u svemu tome 5000 KM (znači provizija 5%). Išao sam u Poresku, rekli su mi da ne trebam ništa prijavljivati jer sam uredno prijavljen kao radnik u firmi, moja situacija nije regulirana zakonom (što je freelancer - klasična priča). Sada kada sam napravio izračun, šokirao sam se i ne mogu vjerovati da bih trebao platiti ogromne novce (jer se naplaćuje retroaktivno) samo zato što mi nitko neće priznati troškove oglašavanja? Molim vas za savjet i mišljenje
S

Sanela Agačević

26. august 2018.

Teško da će Vam priznati to što ste plaćali, a kada bi se mogli vratiti unazad, najbolja opcija je bila da ste kratkoročno registrovali obrt i onda bi bilo oporezivo samo tih 5.000 KM. Ukoliko Vas pozovu u PU jedino što možete je da pokušate ubijediti i dokazati da ste imali navedene rashode.
S

Sakke

31. juli 2018.

Naveli ste; freelanceri su obveznici poreza na dohodak, bili i ostali, i Porezna uprava ima pravo na retroaktivnu naplatu poreza, osim za poresku obavezu koja je zastarila.

Kada mozemo reci da poreska obaveza zastarila? nakon koliko godina?
Hvala
S

Sanela Agačević

26. august 2018.

5 godina, ako uspijete dokazati.
E

Elvis Kovacevic

7. august 2018.

Poziv za 800+ freelance radnika koji su ostvarili odredjeni prihod (veci od ostalih) je apsolutno krsenje ljudskih prava i svih mogucih zakona. Ja to vidim kao npr da u trznom centru neko odredi da ce 800 kupaca sa najvecim racunom platiti PDV a ostali ce biti oslobodjeni tog danka uz obavjestenja da ce im se isti naknadno naplatiti, sto se nikad nece ni desiti.

Dakle ili svi ili niko, ja nisam freelance radnik niti sam trenutno zaposlen ali selektivna "utjerivanja" poreza je ono sto je rak rana naseg drustva i najveci razlog naseg propadanja.
A

anela

8. august 2018.

Da li freelanceri mogu imati poresku karticu?
S

Sanela Agačević

26. august 2018.

Mogu, i poželjno je da bi je mogli iskoristiti kroz podnošenje Godišnje prijave poreza na dohodak na kraju godine.
Z

Zenit

8. august 2018.

Draga Sanela, sta je sa clanom 30. zakona o porezu na dohodak koji kaze da obveza poreza na dohodak je obaveza ISPLATIOCA, a ne primaoca ?!

Ne razumijem zbog cega dezinformises svijet!
S

Sanela Agačević

26. august 2018.

Jeste obaveza isplatioca, ako se radi o redizentnom isplatiocu. Međutim, ako se radi o nerezidentu isplatiocu, onda je obveznik primaoc. I ne dezinformišem svijet :) jer sve lijepo piše u Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak, kao i na web stranici Porezne uprave.
T

tarik

13. septembar 2018.

Da li postoji neki minimum ispod kojeg se porez ne treba placati?
S

Sanela Agačević

3. januar 2019.

Na žalost ne :-) Svaki dohodak je oporeziv, bez obzira na visinu. U Vašem pitanju bitnu ulogu imaju lični odbici jer, ako obveznik ima lične odbitke iste ili veće u odnosu na dohodak, onda nema poreske obaveze.
S

Samir

23. decembar 2018.

Poštovana Sanela,

Da li možete objasniti šta se podrazumjeva pod "dokaz o ostvarenom dohotku" koji se spominje u dijelu koji govori o "Uz poreznu prijavu za dohodak ostvaren u inostranstvu, nadležnoj poreznoj ispostavi potrebno je dostaviti:" na ovom linku http://www.pufbih.ba/v1/novosti/1177/poziv-poreznim-obveznicima-koji-ostvaruju-prihode-iz-inostranstva

Unaprijed hvala na odgovoru.
S

Sanela Agačević

3. januar 2019.

Dokaz o ostvarenom dohotku može jedino biti izvod iz banke na kom se vide prilivi iz inostranstva, kada su u pitanju freelancer-i, konkretno.

Podijelite ovaj clanak

Poreske muke freelancera | Blog | Chronos d.o.o.