Radno vrijeme: Pon - Pet 08:00 - 16:00
Chronos
Nazad na blog

Porez = 0 KM je moguća misija

sanela30. mart 2013.

Može li se legalno neplaćati porez?

Može. U stvari, sve se može kad se hoće

(i zna, logično).

Uobičajno je mišljenje da onaj ko ne plaća poreze nešto „muti“, vrda, izbjegava, neprikazuje prihod, ne vodi poslovne knjige itd. Ali, ne mora biti tako. Svaki poreski sistem, pa tako i naš (mada na njega često bacamo i drvlje i kamenje), daje mogućnosti za neplaćanje poreza. Nije baš da je izdašan u tome – ali ipak je donekle stimulativan. Te mogućnosti su date u vidu određenih olakšica, poticaja, umanjenja, kako god da ih nazovete. Međutim, treba poznavati propise da bi se znalo koje su to olakšice i, što je možda najbitnije, koji su (tačno) uslovi da bi se iste mogle koristiti. I jedna bitna napomena – važeće olakšice (da zaokružimo tim terminom) umanjuju poreznu osnovicu (ono na šta primjenjujemo stopu poreza), a ne poreznu obavezu. Bar što se tiče poreza na dobit. I još jedna napomena: olakšice o kojima se govori u ovom tekstu odnose se na pravna lica, a ne na poduzetnike, obrtnike i druge samostalne djelatnosti. Jednostavnosti radi, odsustvo obaveze plaćanja poreza ću navoditi po vrstama poslovnih radnji i po određenim situacijama, a ne po vrstama poreza i propisima, i obuhvatiću Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt.

Izvoz robe ili proizvoda

U sistemu poreza na dodanu vrijednost preduzeća koja izvoze primjenjuju tzv. nultu stopu PDV-a za svu vrijednost izvezenih dobara (roba i proizvodi). Prednost primjene tzv. nulte stope PDV-a je u tome što izvoznici imaju pravo da izvrše povrat cjelokupnog priznatog pretporeza (ulaznog PDV-a). Uslov je – registracija u sistem PDV-a.
Na primjer, preduzeće se bavi samo izvozom i po osnovu toga nema izlaznog PDV-a (jer se na izvoz primjenjuje nulta stopa), ali ima 2.000 KM ulaznog PDV-a. Ono ostvaruje pravo na povrat svih 2.000 KM ulaznog PDV-a (kao pretporeza). Povrat PDV-a se u praksi uredno obavlja, iako mu najčešće prethodi kontrola poreznih inspektora :-).

Preduzeća koja pružaju usluge

Obično se u praksi čuje termin „izvozna usluga“, što meni lično zapara uši. Usluga se ne može „izvoziti“, iz prostog razloga što nije materijalizovana. Ona se samo može izvršiti stranom licu, pa da nam u tom slučaju „liči“ na izvoz, ali samo liči i ništa više :-).

Uslugama koje se obavljaju između domaćih i ino preduzeća bavi se posebno porez na dodanu vrijednost, i tu imamo određene slučajeve kada se, kako se to uobičajeno kaže, ne obračunava „bosanski PDV“, pri čemu automatski i nemamo obavezu za PDV-om. Koji su to slučajevi? Najbolje ih je pojasniti po principima oporezivanja.
Princip oporezivanja je prema mjestu gdje se nalazi nekretnina, bez obzira na to gdje je sjedište prodavca, a gdje kupca.
Ako se usluga vrši na nekoj nekretnini, a ta nekretnina se nalazi van BiH, fakturisanje te usluge se vrši bez obračunavanja „bosanskog“ PDV-a. Znači, nema obaveze za PDV. U slučaju da se nekretnina na kojoj je vršena usluga nalazi u BiH, onda se zaračunava PDV, bez obzira na to u kojoj državi je sjedište kupca.
U slučaju međunarodnog prevoza
PDV se obračunava samo na dio koji se odnosi na prevoz unutar BiH. Za uslugu prevoza van granica BiH se ne obračunava PDV.
Princip oporezivanja je mjesto gdje je usluga izvršena, bez obzira na to gdje je sjedište prodavca, a gdje kupca.  
Ukoliko su usluge uto­vara, istovara, pretovara i slične usluge, zatim usluge iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazovanja i na­uke, sporta, zabavno-estradne i slične usluge, usluge organiziranja manifestacija i sa njima povezane usluge, uslugama procjene vrijednosti pokretne imovine, usluge izvršene na pokretnoj imovini obavljene u BiH, onda preduzeće koje fakturiše te usluge mora obračunati „bosanski“ PDV. Međutim, ukoliko preduzeće iz BiH fakturiše ove usluge, a one su izvršene van BiH, onda se ne obračunava „bosanski“ PDV, bez obzira na to u kojoj državi je sjedište kupca.
Princip oporezivanja je sjedište primaoca usluge
Ukoliko se radi o uslugama prijenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine, zatim usluga reklamiranja, savjetnika, inženjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, obrade podataka i davanja podataka, u potpunosti ili djelimičnog odustajanja od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava, bankarskim, finansijskim uslugama i uslugama u oblasti osiguranja i reosiguranja (osim iznajmljivanja sefova), stavljanja osoblja na raspolaganje (tzv. ustupanje radnika), pružanja telekomunikacionih usluga (prijenos, emitiranje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili informacija putem kablovskih, optičkih ili drugih elektromagnetnih sistema) uključujući i pravo na korištenje takvog prijenosa, emitiranja ili prijema, iznajmljivanja pokretnih stvari, osim prijevoznih sredstava, i ove usluge se fakturišu ino kupcu – ne obračunava se „bosanski“ PDV.

Preduzeća koja zapošljavaju nove radnike

Olakšica za preduzeća koja zapošljavaju nove radnike je ugrađena samo u sistemu poreza na dobit, ali uz prisutne razlike unutar BiH. Preduzeća koje posluje na teritoriji FBiH, imaju pravo na porezno priznati rashod u visini dvostrukog iznosa bruto plaće isplaćene novoprimljenim uposlenicima ukoliko ispunjavaju sljedeće uslove: trajanje ugovora o radu mora biti najmanje na razdoblje 12 mjeseci sa punim radnim vremenom i novoprimljeni zaposlenik nije bio zaposlen kod poreznog obveznika ili povezane osobe u prethodnih pet godina. Olakšica za zapošljavanje novih radnika za preduzeća iz RS je ograničena na zapošljavanje najmanje 30 radnika koji su bili na evidenciji Biroa za zapošljavanje, uz uslov da nisu bila zaposlena u zavisnom ili matičnom pravnom licu poreskog obveznika. Zapošljavanje manjeg broja radnika od 30 ne donosi pravo umanjenja poreske obaveze.
Bitna razlika je prisutna u ovoj poreskoj olakšici u RS-u u odnosu na FBiH. Preduzeće koje koristi (ili bolje reći – stekne uslov da koristi) ovu olakšicu u RS-u, svoju poresku osnovicu umanjuje samo za iznos plaćenih doprinosa na isplaćene plaće. Ukoliko se desi da je poreska osnovica veća od plaćenih doprinosa, preduzeće će, ipak, morati da plati razliku poreza. U FBiH preduzeće, ako ispunjava navedeni uslov, ne plaća porez na dobit bez obzira na visinu plaćenih doprinosa i bez obzira na činjenicu da li je uopće (pa čak i da li će uopće) platiti doprinose.
BD u svom propisu o oporezivanju dobiti takođe predviđa olakšicu za upošljavanje novih radnika, pri čemu se umanjuje porezna osnovica u visini isplaćenih bruto plaća novozaposlenih radnika, slično kao i u RS-u, ali bez ograničenja na broj novouposlenih radnika.

Preduzeća koja investiraju u imovinu

U sistemu poreza na dobit FBiH, RS i BD predviđene su olakšice po osnovu investicija u imovinu, međutim, i one su bitno drugačije riješene. Ovo je, inače, vrsta olakšice ili poticaja koja je veoma prisutna i veoma popularna u sva tri dijela BiH. U FBiH preduzeća koja izvrše investiranje iz vlastitih sredstava u proizvodnu opremu u vrijednosti više od 50% ostvarene dobiti tekućeg poreznog razdoblja, umanjuje se obaveza obračunatog poreza na dobit za 30% iznosa u godini investiranja. Pod investiranjem u proizvodnu opremu podrazumijeva se kupovina stalnih sredstava i to: postrojenja i opreme (osim putničkih automobila), koju obveznik kupuje vlastitim sredstvima u svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti. Pored toga, preduzeća koja investiraju u razdoblju od pet uzastopnih godina i to iz vlastitih sredstava, u ukupnom iznosu 20 miliona KM, s tim da u prvoj godini investiraju 4 miliona KM, umanjuje se obaveza obračunatog poreza na dobit za 50% iznosa u godinama investiranja. Pod investiranjem se podrazumijeva ulaganje u stalna sredstva i to: nekretnine, postrojenja i opremu (osim stambenih jedinica i putničkih automobila), koja će porezni obveznik koristiti u svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti. Preduzeća koja posluju na području RS imaju pravo na umanjenje poreske osnovice za izvršena ulaganja u proizvodnju, sa uslovima da se sredstva u koja se investira koriste neposredno u proizvodnji, da su se počela koristiti u poslovnom procesu. Propisima BD je predviđeno da preduzeća koja izvrše ulaganje u pokretnu i nepokretnu imovinu za obavljanje neproizvodne djelatnost, imaju pravo na umanjenje porezna osnovica za iznos tog ulaganja u toj godini, ali maksimalno 50 %. To znači, praktično, da se po ovom osnovu može u najboljoj varijanti prepoloviti poreska osnovica. Sa druge strane, preduzeće koje obavlja proizvodnu djelatnost i koje izvrši ulaganja u pokretnu ili nepokretnu imovinu za obavljanje proizvodne djelatnosti, porezna osnovica se umanjuje za puni iznos izvršenog ulaganja u toj godini i nije ograničeno umanjenje na max. 50%. Međutim, olakšica se ne odnosi na nabavku putničkih automobila i kancelarijskog namještaja, osim za taksi prevoz, rent-a-car, obuku vozača i specijalne putničke automobile sa ugrađenim uređajima za bolesnike, namještaj za opremanje hotela, motela i restorana.

Preduzeća koja su poslovala sa gubitkom

Ova olakšica, odnosno umanjenje osnovice za porez na dobit je, opet u sistemu poreza na dobit, prisutna u FBiH, RS i BD.

Preduzeće iz FBiH ili RS (ova vrsta olakšice je definisana na isti način), koje je poslovalo sa gubicima, može te gubitke koristiti za umanjenje porezne osnovice u periodu od pet godina. To praktično znači da se može iskoristiti svaki gubitak „mlađi“ od pet godina, ako smo poslovali pozitivno u godini kada želimo koristiti te gubitke kao umanjenja. Propisi u BD nisu predvidjeli ovu vrstu umanjenja porezne osnovice. I za kraj da pokušamo navesti nekoliko primjera gdje je moguće ne plaćati PDV i porez na dobit:
  1. Preduzeće sa sjedištem u FBiH se bavi izvozom roba ili proizvoda – primjenjuje nultu stopu PDV-a i ostvaruje povrat ulaznog PDV-a. U slučaju da investira u imovinu pod predviđenim uslovima ili ima novouposlene radnike, može znatno smanjiti poreznu obavezu.
  2. Preduzeće sa sjedištem u RS se takođe bavi izvozom roba ili proizvoda - primjenjuje nultu stopu PDV-a i ostvaruje povrat ulaznog PDV-a. Investira u proizvodnu djelatnost i ukoliko je investicija najmanje u visini porezne osnovice – ne plaća porez na dobit.
  3. Preduzeće sa sjedištem u BD recimo da se bavi pružanjem usluga na nepokretnoj imovini u inostranstvu – „bosanski“ PDV se ne obračunava. Ukoliko ima novouposlene radnike za koje je platio doprinose najmanje u visini porezne osnovice – ne plaća porez na dobit.
Ovo su samo neke od varijanti koje govore u prilog mogućnosti korištenja olakšica, ali njihova osnovna „mana“ jeste što nisu usaglašene (ili harmonizirane, kako se to danas voli reći) na nivou BiH. Jer – ne posluju sva preduzeća samo u okvirima svog entiteta i disktrikta. Napomena: Tekst usaglašen sa izmjenama propisa. Fotografija preuzeta sa https://pixabay.com
Sanela Agačević

O autoru

Sanela Agačević

Magistar ekonomije iz oblasti računovodstvenog i revizijskog menadžmenta, Certificirani računovođa i Ovlašteni revizor. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Član Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH, Revizorske komore FBiH i Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH.

Komentari (12)

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja.

D

Dragan

2. april 2013.

Ma o cemu vi pisete? Prepis iz odredjenih propisa, koji se u stvarnosti ne sprovode. Pa i oni koji posegnu za nekom od "pogodnosti" smuci se zivot od neukih, nezainteresovanih cinovnika, koji rastezu privrednika kao zvakacu gumu pri svakom pokusaju da ostvari bilo koje pravo. Da je to tako jednostavno kao sto ste napisali, recimo u slucaju izvoza, pa bilo bi izvoza dovoljno da stigne nvo uvoza. No, razlika je tolika da je apsurdno bilo sta pisati. U normalnoj, odgovornoj i postenoj drzavi, ista preko svojih institucija na sva zvona zvoni i podstice onda kad privrednik invstira a ne laze da hoce pa kasni vise godina, posteno regulise a ne formalno putem skupstinskih i ddrugih klimoglava, smjenjuje i kaznjava rukovodioce kriminalce javnh ustanova koje sisaju privredu a ne imenuje ih pomocnicima ministara, istrazuje i kaznjava kriminal, zigose i zatvara kriminalce iz politickih tabora, cinovniku usadi u glavurdu da sluzi privredniku a ne stvara sliku putem svojih licnih sindikalnih poslusnika da cinovnik sam stvara novu vrijednost...i jos mnogo mnogo toga sto u ovoj zmlji nema izgleda da se ikada desi. Sve je otislo predaleko, do toga da bez veza kod salterusa na registraciji vozila u B.Luci, ne mozete da zavrsite registraciju vozila ni za 12 sati. Zato budite ljubazni i ne trujte nam mozgove i ne solite rane. Sta god na ovo rekli, jedno necete pobjediti kao ni ja, a to je totalna propast ekonomije a time i zivota u ovoj zemlji.
S

Sanela Agačević

3. april 2013.

Ja pišem o onome što radim već dugi niz godina. Ne prepisujem određene propise, i znam da se svi navedeni poticaji koriste. Drugi dio priče jesu, kako vi kažete, "neuki činovnici", koji od privrednika "rastežu" kao žvakaču gumu ... Ali zar takav (neuk) činovnik treba da spriječi nekoga (konkretno privrednika) da ostvari nešto na što ima pravo. Kao što rekoh, u porezima sam jako dugo, i na strani privrednika radim, i borim se (zajedno sa njima) sa takvim poreznicima kao što ste naveli ... Pogrešno bi bilo napisati da privrednici na nešto nemaju pravo jer je polupismen šalterdžija iz neke institucije takav kakav jeste. Ja barem zbog idiota nikad nisam odustajala na nešto na šta imam pravo, ako znam da imam pravo. Takvi idioti su mi bili inspiracija da se borim.
A

Adnan

4. april 2013.

Prije svega jako korisno štivo, za sve one koji žele optimizirati svoju poreznu poltiku. Također, pohvale za ideju pisanja bloga na temu poreza, nadam se da će te istrajati.

Vaš rad je poznat stručnoj javnosti kroz pisanje u nekim domaćim eminentnim poreznim časopisima tako da stvarno nema potrebe objašnjavate ljudima iz struke i poslovnog svijeta o čemu pišete. Nekim drugima van struke, opet nije moguće objasniti, pa može biti samo gubitak vremena.

Nažalost prema najavljenim izmjenama zakona o porezu na dobit koji je u proceduri javne rasprave naši porezni autoriteti predlažu ukidanje olakšica za izvoz i ulaganja koja su trenutno predviđena.

Lijep pozdrav
S

Sanela Agačević

4. april 2013.

Hvala Adnane,
Moj moto je istrajati :) a za planirane / najavljivane izmjene sam čula.
Samo mogu reći da je, najblaže rečeno, žalosno da se preduzeća (a u BiH su uglavnom mala i srednja) uskraćuju za bilo kakve olakšice.

Pozdrav i Vama
E

Edin

5. april 2013.

Poštovana,

Ukoliko je moguće da mi date određeno pojašnjenje u vezi usluga međunarodnog prevoza roba, odnosno da li se mogu tretirati kao IZVOZ usluga, tj. da li je preduzeće oslobođeno plaćanja poreza na dobit po osnovu porezne olakšice za IZVOZ. Naime, radi se o prevozničkom preduzeću koje vrši usluge međunarodnog prevoza za INO komitente (preko 80%), koji uredno plaćaju ispostavljene fakture (devizni prilivi) da li se radilo o uvozu roba ili izvozu, što je naravno regulisano paritetima. Da li se ovdje radi o INO uslugama, i da li možemo koristiti poreznu olakšicu ne plaćanja poreza na dobit. Hvala unaprijed!
S

Sanela Agačević

5. april 2013.

Postoji izvjestan problem kod tzv. ino usluga ili izvoznih usluga. Propisi o porezu na dobit navode da se oslobađanje od plaćanja poreza na dobit može ostvariti po osnovu izvoza robe i usluga, međutim, stajališta Porezne uprave su drugačija. Oni u postupcima kontrola i izvršnim postupcima uvažavaju samo olakšice po osnovu izvoza robe, a za usluge rijetko, i to samo u slučajevima kada se usluga zaista i izvrši u inostranstvu.
Stoga bi moj odgovor bio: sa aspekta propisa o oporezivanju dobiti imate pravo na olakšicu, ali Vam sugerišem da uputite upit Poreznoj upravi ili Ministarstvu finansija sa konkretnim pitanjem, da bi otklonili eventualne dileme i probleme :-)
M

Mario

10. novembar 2014.

Poštovana,

da li ste u međuvremenu imali slučajeva da je neko društvo " izvezlo " uslugu, radi se o izradi software-a, urađen u BiH a prodan u inozemstvo drugom društvu ?
Da li ste dobili neko mišljanje ili stav od strane Ministarstva financija ili Porezne uprave, ili ste mišljenja da bi se svaki upit morao posebno slati i tražiti njihov stav ?
( krajnji cilj je da ovakav izvoz pređe 30% ukupnog prihoda i naravno oslobađanje plaćanje poreza na dobit za tekuću godinu ). Hvala unaprijed !
S

Sanela Agačević

24. novembar 2014.

Poštovani, postoji problem kod prihvatanja ove vrste usluge, iako je prodata ino kupcu, kao "izvozne" usluge. Imam nekoliko stavova PU koja se odnose na druga pravna lica, što Vama ne može koristiti. Stoga Vas upućujem da postavite Središnjem uredu PU u Sarajevu zahtjev za davanje mišljenja, obrazložite detaljno šta radite, kako prodajete i sl. i da nakon dobijenog mišljenja odlučite kako ćete tu uslugu tretirati.
Napominjem samo da moja dosadašnja iskustva po ovom pitanju ne idu u prilog poreznim obveznicima, na žalost.
M

Marina

20. januar 2014.

Poštovana Sanela,

možete li mi objasniti podrobnije Član 25. Zakona o porezu na dohodak:
(1) Ako fizičko lice iz Federacije stekne dohodak u stranoj državi ili u Republici Srpskoj ili u Brčko
Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: druga teritorija Bosne i Hercegovine), ostvareni prihod
se oporezuje i u Federaciji i u stranoj državi ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine. U tom slučaju
porez na dohodak koji je plaćen u stranoj državi ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine odbija se od
poreza na dohodak u Federaciji.
(2) Umanjenje poreza na dohodak u Federaciji za plaćene poreze u inozemstvu ili na drugoj teritoriji
Bosne i Hercegovine u poreznom periodu ne može preći visinu poreza na dohodak izračunatog primjenom
stopa poreza na dohodak Federacije za poreznog obveznika za taj porezni period. (3) Obvezniku poreza na dohodak u Federaciji može se umanjiti porez na dohodak za iznos poreza koji je
platio u stranoj državi ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine isključivo na osnovu validne
dokumentacije koja je ovjerena od nadležnih organa strane države ili druge teritorije Bosne i
Hercegovine.


Mene konkretno zanima koji je tačno postupak i kakvi validni dokumenti su neophodni da se prilože za umanjenje poreza, tj, ko ovjerava takve dokumente u stranoj državi?
Našla sam na vašoj stranici ovaj obrazac: http://chronos.ba/wp-content/uploads/2012/05/Obrazac-P-OD.pdf
Da li se on treba popuniti i dostaviti zajedno uz obrazac GPD-1051? U kojem polju GPD-a bi se to umanjenje unosilo?

Hvala Vam puno unaprijed,

s poštovanjem
Marina
S

Sanela Agačević

26. januar 2014.

Postupak je takav da prilikom popunjavanja Godišnje prijave poreza na dohodak (GPD-1051) u polje 31 unesete porez na dohodak plaćen u stranoj državi ili na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Iznos poreza koji unosite ne može ne može preći visinu poreza na dohodak izračunatog primjenom stopa poreza na dohodak FBiH za poreskog obveznika za taj poreski period, tj. ne može biti veći od iskazanog u GPD-1051.
Dokaz su porezne prijave koje su podnešene u inostranstvu ili entitetu ili BDBiH. Detaljnijeg uputstva, koliko ja znam, u vezi te dokumentacije nema, ali je najlogičnije da se radi o poreznoj prijavi, kako sam već navela. Obrazac koji ste linkovali nije taj obrazac i on se koristi u sasvim druge svrhe.
D

Duya

26. februar 2015.

Poštovana, planiram otvoriti neki oblik firme, obrt ili doo još nisam siguran što mi je najbolje kako bih legalizirao svoje freelance internet poslove. Radio bih sa inozemnim firmama uglavnom pa me zanima kod izdavanja računa za npr. uslugu web dizajna ili uslugu promocije. Da li ja na svojim računima prema inozemnim klijentima (npr. Irska, USA, Hong Kong, Kanada) moram obračunavati i PDV. I koji je slučaj ako moj klijent u svojoj državi plaća ili ne plaća PDV? Puno hvala.
S

Sanela Agačević

11. mart 2015.

Poštovani, sve zavisi o kojoj usluzi se radi. PDV tretman usluge je regulisan članom 15. Zakona o PDV i možete ga naći na našoj web stranici.
Npr. usluga web dizajna se nigdje ne pominje, kao ni promocija (koja bi se možda mogla svrstati pod marketing koji je oporeziv prema mestu primaoca usluge). Savjetujem Vam da dobro pročitate taj član, pa ukoliko Vam nešto ne bude jasno da se opet javite.
Ako Vaš klijent u svojoj državi plaća ilil ne plaća PDV to se Vas ne tiče, jer je oporezivanje usluge sa aspekta PDV-a usaglašeno, bar što se tiče zemalja EU. U svakom slučaju pročitajte član 15. pa se ev. čujemo poslije toga.

Podijelite ovaj clanak