Radno vrijeme: Pon - Pet 08:00 - 16:00
Chronos
Nazad na novosti

Izmjenjena i dopunjena Uredba o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem

sanela26. oktobar 2015.
U “Službenim novinama FBiH”, broj 82/15 od 23.10.2015. godine, objavljena je Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Ova Uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama FBiH”, a to je 24.10.2015. godine.

Šta se promijenilo?

Član 3 Uredbe koji je propisivao šta se sve (još uvijek) može plaćati / isplaćivati u gotovom novcu. Prva izmjena u navedenom članu odnosi se na definisanje isplata zaposlenicima (akontacije putnih troškova i dnevnica za službena putovanja u zemlji i inostranstvu, isplate naknada i drugih primanja) koja se ne smatraju dohotkom i ne podliježu oporezivanju u skladu sa članom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13 i 45/14). U prvobitnoj verziji Uredbe nije postojala direktna veza za članom 14. Pravilnika, što je otvaralo dodatna pitanja. Sada je definisano da se u gotovom novcu mogu isplaćivati naknade koje su ispod nabrojane, i bitno je znati da one nemaju uticaj prilikom računanja visine blagajničkog maksimuma. Druga izmjena se odnosi na brisanje mogućnosti plaćanja u gotovom novcu za nabavke koje se vrše u trgovini na veliko. Sada se, generalno, onemogućavaju sve nabavke u gotovom novcu preko 200,00 KM, po pojedinačnom računu. Treća izmjena jeste da se u gotovom novcu može vršiti povrat PDV-a stranim državljanima, što je regulisano Zakonom i Pravilnikom o PDV-u. Četvrta izmjena je naglašavanje da se plaćanje i naplaćivanje robe i proizvoda u trgovini na veliko ne može vršiti u gotovom novcu. Peta izmjena se odnosi na izuzimanje od obaveze dnevnog polaganja gotovine (pazara, dnevnog prometa) na transakcijski račun, ali samo za privredne subjekte čiji dnevni promet ne prelazi 200,00 KM (sa PDV-om, ako su PDV obveznici) ILI ako su isti udaljeni od poslovne banke više od 15 km. Znači, ova dva uslova se ne moraju ispuniti kumulativno. Oni imaju obavezu da dnevne promete (zbirno) polože na transakcijski račun najkasnije u roku od pet dana. Priređivači igara na sreću imaju obavezu da ukupan sedmični dnevni promet (zaključno sa nedeljom) polažu na transakcijski račun najkasnije u utorak naredne sedmice. Šesta izmjena je regulisanje obaveze pologa dnevnog prometa / pazara u toku vikenda. Naime, dnevni promet ostvaren u petak i dane vikenda se polaže na transakcijski račun u ponedjeljak. Sedma izmjena se odnosi na izuzimanje paušalaca (samostalnih poduzetnika koji porez na dohodak plaćaju paušalno) od obaveze polaganja dnevnog prometa na transakcijski račun. U nastavku, radi lakšeg razumijevanja, dajemo pregled člana 14. Pravilnika o porezu na dohodak (vezan za prvu izmjenu) i prečišćen tekst Uredbe.

Šta propisuje član 14. Pravilnika?

On propisuje koji sve prihodi ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju, a to su: 1) naknade troškova službenog putovanja i naknade za rad na terenu a) naknade troškova službenog putovanja obuhvataju: naknadu za smještaj, ishranu i prijevozne i druge troškove utvrđene Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/10, 9/11 i 80/11) i posebnom Odlukom o visini dnevnica za službena putovanja u inostranstvo koju donosi Vlada Federacije. b) naknade za rad na terenu (terenski dodatak) pod uslovom da se rad obavlja van mjesta zaposlenja i da traje duže od 30 dana neprekidno - 20% od iznosa propisane dnevnice, ako su na terenu osigurani smještaj i ishrana od strane poslodavca, - do 70% iznosa propisane dnevnice, ako je na terenu osigurana samo ishrana, - do visine propisane dnevnice ako je na terenu zaposleniku osiguran samo smještaj. 2) naknade ostalih troškova zaposlenicima i to: a) naknada troškova prevoza na posao i sa posla u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prevoza, a u slučaju korištenja vlastitog automobila saglasno unutrašnjim aktima u visini od 20% od cijene 1l benzina po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji, b) naknada za ishranu u toku rada (topli obrok) u visini do 2% od prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom objavljenom podatku, c) naknada za smještaj rukovodećih državnih službenika pod uslovima iz člana 23. Uredbe o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter plaće ("Službene novine Federacija BiH", br. 34/04, 56/04, 68/05 i 33/06), u visini 300,00 KM mjesečno, i na ime troškova odvojenog života 50% od prosječne mjesečne plaće ostvarene u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, d) naknada za smještaj rukovodilaca federalnog organa izvršne vlasti (premijera, zamjenika premijera i ministara Vlade Federacije BiH), pod uslovima iz čl. 27. i 28. Uredbe iz prethodne tačke, u visini od 500 KM mjesečno, i na ime troškova odvojenog života 70% od prosječne mjesečne plaće ostvarene u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku, e) regres za godišnji odmor u visini prosječne neto plaće u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate ili u visini 70% plaće zaposlenika utvrđene rješenjem o plaći, isplaćene u posljednja tri mjeseca, f) otpremnina prilikom odlaska u penziju u visini šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika. g) otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu, shodno članu 10. stav (4), tačka 6) Zakona, ne podliježe obavezi plaćanja poreza na dohodak ukoliko je isplaćena zaposleniku do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca - isplatioca otpremnine, h) naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i članova njegove uže porodice, shodno članu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak, u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji,i) naknada troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili članova njegove uže porodice, kao i smrti penzionisanog zaposlenika, u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u Federaciji za prethodna četiri mjeseca prije donošenja rješenja o isplati naknade. j) jubilarne nagrade za navršeni određeni broj godina neprekidnog radnog staža zaposlenika kod istog poslodavca i to: - za navršenih pet godina..………….0,5 prosječne mjesečne neto plaće - za navršenih deset godina.…….......1 prosječne mjesečne neto plaće - za navršenih petnaest godina..…….1,25 prosječne mjesečne neto plaće - za navršenih dvadeset godina..…....1,50 prosječne mjesečne neto plaće - za navršenih dvadesetpet godina.....1,75 prosječne mjesečne neto plaće - za navršenih trideset godina........... 2 prosječne mjesečne neto plaće - za navršenih tridesetpet godina.......2,50 prosječne mjesečne neto plaće Osnovica za utvrđivanje visine jubilarne nagrade je prosječna plaća ostvarena u Federaciji BiH u prethodna tri mjeseca, u momentu isplate iste, a prema posljednjem statističkom podatku, 3) novčane pomoći zaposlenicima i to: a) novčane pomoći u slučaju: - teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta), - teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice i - hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara, jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika. 4) pokloni, shodno članu 10. stav (4) tačka 5. Zakona, koje poslodavci daju zaposleniku u novcu stvarima, uslugama ili pravima, povodom državnih i vjerskih praznika i/ili jubileja firme i sl., ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon.

Prečišćen tekst Uredbe (precrtano je izbačeno, a boldirano ubačeno u Uredbu):

UREDBA O USLOVIMA I NAČINU PLAĆANJA GOTOVIM NOVCEM (“Službene novine FBiH” br. 48/15 i 82/15)

 Član 1. (Predmet Uredbe)

(1) Ovom uredbom određuju se uslovi i način plaćanja između učesnika u platnom prometu u gotovom novcu u konvertibilnim markama, a obuhvata plaćanja u gotovom novcu, uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa učesnika kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova platnog prometa (u daljem tekstu: ovlaštene organizacije), kao i uslove držanja gotovog novca u blagajni, te uslove i način uplate dnevnog pazara na račun kod ovlaštene organizacije. (2) Učesnici u platnom prometu su poslovni subjekti i fizička lica koji su definisani Zakonom o unutrašnjem platnom prometu (u daljem tekstu: Zakon). (3) Odredbe ove uredbe koje se odnose na poslovne subjekte primjenjuju se i na poslovne jedinice stranog pravnog lica koje su registrovane i obavljaju poslovnu djelatnost u Federaciji Bosne i Hercegovine. (4) Gotov novac, u smislu ove uredbe, čine novčanice konvertibilnih maraka i kovanice konvertibilnih maraka i pfeninga.

Član 2. (Obaveza otvaranja računa)

Poslovni subjekti su dužni da za potrebe plaćanja otvore račune u ovlaštenim organizacijama i sva sredstva vode na tim računima, kao i vrše novčana plaćanja preko računa u skladu sa Zakonom i zakonom koji uređuje platne transakcije, osim plaćanja za namjene navedene u članu 3. ove uredbe.

Član 3. (Namjene gotovinskih plaćanja)

(1) U obavljanju djelatnosti poslovni subjekti mogu plaćati gotovim novcem, odnosno vršiti isplate sa svog računa za slijedeće namjene: a) isplate penzija, primanja iz oblasti boračko-invalidske zaštite i civilnih žrtava rata i druga davanja fizičkim licima iz oblasti socijalne i dječije zaštite, b) isplate akontacije putnih troškova i dnevnica za službena putovanja u zemlji i inostranstvu, c) isplate naknada i drugih primanja koja se ne smatraju dohotkom i ne podliježu oporezivanju u skladu sa propisima koji regulišu porez na dohodak članom 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13 i 45/14), d) otkup poljoprivrednih proizvoda, šumskih plodova, ljekovitog bilja, industrijskih i drugih sekundarnih sirovina od fizičkog lica, e) isplatu štete fizičkom licu po osnovu osiguranja imovine i lica, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 300,00 KM, f) plaćanje takse konzularnim i diplomatskim predstavništvima, g) plaćanje dobara i usluga, izuzev plaćanja proizvoda u trgovini na veliko, prema drugom poslovnom subjektu, ako njihov pojedinačni iznos ne prelazi 200,00 KM, h) otkup efektivnog stranog novca i čekova za poslovne subjekte ovlaštene za obavljanje mjenjačkih poslova, i) isplatu sredstava fizičkim licima po odobrenim mikrokreditima I j) isplatu dobitaka fizičkim licima, ostvarenih učešćem u igrama na sreću koje se priređuju u skladu sa propisima koji regulišu igre na sreću i na osnovu odobrenja Federalnog ministarstva finansija – financija; k) povrat poreza na dodatu vrijednost u gotovini u skladu sa propisima o uslovima i načinu povrata poreza na dodatu vrijednost stranim državljanima. (2) Poslovni subjekti su dužni da sve uplate i isplate u gotovom novcu dokumentuju vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama koje se evidentiraju i čuvaju u rokovima utvrđenim zakonskim propisima i stave na uvid nadležnim kontrolnim organima. (3) Prilikom plaćanja u gotovom novcu poslovni subjekti su dužni da primjenjuju odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (4) Zabranjeno je plaćanje i naplaćivanje proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu.

Član 4. (Podizanje gotovog novca)

Poslovni subjekti mogu podizati gotov novac sa svojih računa kod ovlaštenih organizacija radi plaćanja namjena iz člana 3. ove uredbe i održavanja blagajničkog maksimuma utvrđenog odlukom organa poslovnog subjekta.

Član 5. (Nalog za plaćanje)

(1) Uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca sa računa realizuje se nalogom za plaćanje. (2) Nalog za uplatu gotovog novca na račun može se podnijeti svim ovlaštenim organizacijama, bez obzira gdje se vodi račun u korist kojeg se vrši uplata. (3) Nalog za isplatu gotovog novca sa računa podnosi se ovlaštenoj organizaciji koja vodi račun učesnika.

Član 6. (Zabrana)

Zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obaveze gotovim novcem ako imaju blokirane račune u skladu sa Zakonom.

Član 7. (Blagajnički maksimum)

(1) Poslovni subjekti mogu u blagajni držati gotov novac do iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom i isti koristiti za gotovinska plaćanja shodno namjenama propisanim članom 3. ove uredbe. (2) Visinu blagajničkog maksimuma poslovni subjekti utvrđuju odlukom organa, u skladu sa opštim aktom na osnovu prosječnih dnevnih isplata iz blagajne u prethodnom mjesecu, kao i drugih uslova koji su od uticaja za potrebu držanja gotovog novca u blagajni. (3) U blagajnički maksimum ne ulazi gotov novac podignut sa računa kod ovlaštene organizacije za namjene iz člana 3. ove uredbe, pod uslovom da poslovni subjekti ovaj novac isplate istog ili narednog dana od dana njegovog podizanja.

Član 8. (Evidentiranje gotovog novca)

(1) Poslovni subjekti su dužni da gotov novac, ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti, evidentiraju u skladu sa propisima o računovodstvu i uplate istog radnog dana na svoj račun otvoren kod ovlaštene organizacije, a najkasnije narednog radnog dana. (2) Izuzetno, poslovni subjekti čiji dnevni priliv gotovog novca ne prelazi 200,00 KM ili su udaljeni od ovlaštene organizacije 15 i više kilometara, dužni su uplatu gotovog novca izvršiti najkasnije u roku od pet radnih dana, a priređivači igara na sreću, u skladu sa propisom kojim se propisuje priređivanje igara na sreću, dužni su uplatu gotovog novca za proteklih sedam dana, zaključno sa nedjeljom, izvršiti najkasnije u sljedeći utorak. (3) Ukoliko je dnevni priliv gotovog novca ostvaren u petak, naredni radni dan smatra se sljedeći ponedjeljak, u smislu stava (1) ovog člana. (4) Uplata gotovog novca na račun kod ovlaštenih organizacija i vođenje blagajne ne odnosi se na poduzetnike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu.

Član 9. (Nadzor)

(1) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima i ovlaštenjima, vrši kontrolu primjene ove uredbe kod ovlaštenih organizacija, kao i preduzima potrebne mjere predviđene Zakonom i drugim propisima. (2) Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine i drugi kontrolni organi, vrše kontrolu primjene ove uredbe kod poslovnih subjekata, u skladu sa odredbama Zakona i posebnih propisa kojima se uređuje nadležnost i ovlaštenja ovih kontrolnih organa. (3) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i kontrolni organi, u okviru svoje nadležnosti, sarađuju u vršenju nadzora nad primjenom odredaba Zakona, ove uredbe i drugih propisa.

Član 10. (Kaznene odredbe)

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslovni subjekt ako: a) vrši plaćanja gotovim novcem suprotno namjenama utvrđenim odredbom člana 3. stav (1) ove uredbe, b) sve uplate i isplate u gotovom novcu ne dokumentuje vjerodostojnim knjigovodstvenim dokumentima u skladu sa odredbom člana 3. stav (2) ove uredbe, c) prilikom plaćanja u gotovom novcu ne primjenjuje odredbe propisa koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, shodno odredbi člana 3. stav (3) ove uredbe, d) vrši plaćanje i naplaćivanje proizvoda u trgovini na veliko u gotovom novcu suprotno odredbama člana 3. stav (4) ove uredbe, e) uplatu gotovog novca na račun i isplatu gotovog novca sa računa ne realizuje nalogom za plaćanje, shodno odredbama člana 5. ove uredbe, f) u blagajni drži gotov novac iznad iznosa utvrđenog blagajničkim maksimumom u skladu sa članom 4. ove uredbe, te ukoliko visinu blagajničkog maksimuma ne utvrđuje na način propisan odredbama člana 7. ove uredbe, g) gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti ne evidentira i ne uplati u skladu sa odredbom člana 8. ove uredbe. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice poslovnog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.

Član 11. (Stupanje na snagu)

Ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”. Izvori:  Službene novine FBiH”, broj 82/15 od 23.10.2015. godine www.feb.ba Fotografija preuzeta sa www.freedigitalphotos.net
Sanela Agačević

O autoru

Sanela Agačević

Magistar ekonomije iz oblasti računovodstvenog i revizijskog menadžmenta, Certificirani računovođa i Ovlašteni revizor. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Član Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH, Revizorske komore FBiH i Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH.

Komentari (18)

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja.

S

sabina

13. novembar 2015.

Poštovana,po Vašem mišljenju da li pravno lice mora polagati pazar na žiro račun ako nije prešao blagajničli maksimum,tj,ako mu je blagajnčki maksimum veći od dnevnog pazara.
obzirom na član 7 i 8 koji se kose.
LP
M

Mario

15. januar 2016.

U ovom slučaju računovodstvene savjetničke kuće imaju različita mišljenja, jedni su mišljenja da se pazar mora položiti, a za šta god da treba isplatiti novac da se to onda treba dizati sa računa.

Dok druge tvrde da se može " prebiti " iznos pazara i potrebnih dozvoljenih isplata za taj dan i da se samo razlika može položiti na račun, naravno pri tom pazeći da se ostane u okvirima određenog blagajničkom maksimuma.

Mene je konkretno sljedeće totalno zbunjujuće:

Rečeno je kako se izračunava iznos blagajničkom maksimuma:

Ukupan iznos isplata u toku mjeseca/ broj isplata:

Ja imam svake sedmice 800,00 KM troškovi služebenog putovanja, i jednom mjesečno topli obrok oko 3000,00 KM
To znači 4*800= 3200
1*3000= 3000
----------------------------------------
6200
6200: 5= 1240
Dva depozita u blagajnama od po 200,00 KM= 400,00
I moj blagajnički maksimum iznosi 1640,00 KM ( sve po Zakonu )
E šta će meni sad toliki maksimum ako ne smijem " prebijati " iznose ?
Jer ako podignem novac sa računa za isplatu putnih troškova i isplatim ih isti ili slijedeći dan, to ne utječe na visinu blagajničkom maksimuma !?
Lp
S

Sanela Agačević

14. novembar 2015.

Dnevni promet ili pazar, kako kažete, nema uticaja na izračunavanje visine blagajničkog maksimuma, te se stoga i ne "veže" za stanje blagajne u smislu održavanja blagajničkog maksimuma i vršenja samog blagajničkog poslovanja.
Dnevni pazar se MORA polagati isti, a najkasnije naredni dan (osim ako imate dnevni pazar ispod 200 KM ili ste udaljeni od banke 15 km). Znači, dnevni promet morate polagati i on ne utiče na blagajnički maksimum, a sam blagajnički maksimum održavate na osnovu isplata za "sitne materijalne troškove", kako je i navedeno u Uredbi.
Nadam se da sam dobro shvatila Vaše pitanje.
S

Selma

14. novembar 2015.

da li se moze kupiti kupon za prevoz od pazara a kroz blagajnu knjiziti racun
ili se mora poloziti pazar pa opet podici novac za kupon za prevoz
da li se moze isplatiti topli obrok iz blagajne i onda knjiziti kroz blagajnu taj iznos a ne polagati
novac na racun nego prelaznim kontom zatvarati iznose za tu isplatu

hvala.............
D

djenan

14. novembar 2015.

Poštovana
Šta je sa isplatom dividende ili dohotka? Da li on mora da se isplaćuje na tekući račun i dali su obrtnici po novom zakonu dužni da vode blagajnu?

Unaprijed hvala!

LP
M

Mario

18. januar 2016.

Sabina, nadam se da ste mislili na ovu problematiku, i sam imam taj problem, pa evo u nastavku prikaza problematike:

Situacija:
Određen blagajnički maksimum 500,00 KM.
Stanje blagajne sa danom 13.1.2016 iznosi 290,00 KM. Jučer 14.1.2016 ostvaren promet u iznosu od 800,00 KM.
Imam za isplatiti 300,00 KM za službeni put.

Jedna kuća kaže da mogu uraditi na slijedeći način:
Stanje blagajne na dan 13.1.2016 290,00
Ostvaren promet na dan 14.1.2016 800,00
Isplata za službeni put 300,00
Uplata pazara na banku 500,00
-------------------------------------------------------------------------------------------------------
ostaje stanje blagajne na dan 14.1.2016 290,00 KM

-----------------------------------------
-----------------------------------------
Druga kuća kaže slijedeće :

Stanje blagajne na dan 13.1.2016 290,00
Ostvaren promet na dan 14.1.2016 800,00
Uplata pazara na banku 800,00
Podizanje novca za putne troškove 300,00
Isplata za službeni put 300,00
------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ostaje stanje blagajne na dan 14.1.2016 290,00 KM

Šta je sada ispravno...
S

Sanela Agačević

11. april 2016.

Ispravno je što druga kuća kaže. Dnevni promet se mora položiti na transakcijski račun, pa podići akontacija za sl. put, bez obzira što to izgleda i besmisleno, bespotrebno, ...
M

Mario

11. april 2016.

Hvala Vam Sanela, ide se na ruku bankama i gotovo.
M

Muhamed

19. maj 2016.

Molim vas, kako je ispravno knjiziti fakt. za prodatu robu u maloprodaji koja je naplacena bezgotovinski? Fak.je za drugog pdv obveznika koji je robu kupio za krajnju potrosnju? 211D 470P i601 P, ali me zanima kako razduziti prodavnicu.molim vas hitno je.Lp
S

Sanela Agačević

26. maj 2016.

Standardno razdužujete prodavnicu,
konta 501, 137, 138 / 133
133 razdužite po MPV, skinete obračunati PDV i ukalkulisani RUC sa k-ta 137 i 138 i razliku koja predstavlja NV donesete na k-to 501
M

MARTIN

4. august 2016.

Dali treba obračunavati 10% poreza na isplate akontacije dohotka -dobiti vlasnika -obrtnika kada se isplata vrši na tekući račun obrtnika-vlasnika kao njegova plaća.
Akontacije poreza na dobit plaća se akontativno mjesečno u visini izračunanog po godišnjoj prijavi za 2015. godinu.

Hvala,
Martin
S

Sanela Agačević

26. august 2016.

Nema potrebe niti osnova da se prilikom prijenosa dohotka vlasniku plaća posebno porez na dohodak, jer ga plaćate kroz redovne akontacije.
S

Sanela Agačević

26. august 2016.

Dohodak se mora isplaćivati na tekući račun, shodno Uredbi o uslovima i načinu plaćanja gotovim novcem. Takođe, po pomenutoj Uredbi, obrtnici su obavezni da vode blagajnu.
S

Sanela Agačević

26. august 2016.

Sve isplate za razne materijalne troškove, kao i naknade navedene u članu 14. Pravilnika se moraju isplatiti iz blagajničkog maksimuma koji je namjenski za te svrhe podignut. Ne može "iz pazara". Dnevni promet se mora položiti na transakcijski račun, pa podići za potrebe blagajne.
M

MIRSADA DREŽNJAK

21. septembar 2016.

Molim Vas da mi odgovorite da li blagajnički izvještaj moram zaključiti svaki dan i dobiveni saldo prenijeti na slijedeći list blagajničkog izvještaja.
Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru i na Vašem trudu da svima odgovorite.
S

Selma

18. januar 2017.

Postovana,

Rijec je o sljedecoj situaciji: U firmi cijelu proslu godinu nije vodjena blagajna, jer vlasnik nije ni imao knjigovodju.Nije odredjen blagajnicki maksimum.Nema podizanja novca sa racuna, niti bilo kakvih uplata u blagajnu. Nakon sredjivanja dokumentacije utvrdila sam da postoje odredjene isplate koje bi trebalo da se provedu kroz blagajnu. Vlasnik kaze da je to "placao iz svog novcanika".Medjutim prilikom popunjavanja PDV prijave uracunao je i te isplate. Mozete li da mi date savjet kako da postupim u ovom slucaju?
S

Sanela Agačević

10. februar 2017.

Jedina mogućnost koju vidim jeste da se sada podigne blagajnički maksimum i da se ti računi isplate iz blagajne, čime bi "zatvorili" obavezu koja je u poslovnim knjigama stvorena. Činjenica je da to nije apsolutno ispravno, međutim, može se napraviti službena zabilješka da u tom momentu, na primjer, nije bilo novca za te namjene i da je to vlasnik plaćao "iz svog džepa", kako kažete.
S

Sanela Agačević

20. februar 2017.

Da, blagajnički izvještaj se radi n DNEVNOJ osnovi, kada ima promjena (naplata, isplata). Saldo prethodnog dana prenosite kao početno stanje u naredni dan.

Podijelite ovaj clanak