Radno vrijeme: Pon - Pet 08:00 - 16:00
Chronos
Nazad na novosti

Osnovice za obračun doprinosa određenih obveznika za 2014. godinu

sanela6. januar 2014.
Na osnovu člana 20. stav 2. Zakona o doprinosima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08), federalni ministar finansija objavljuje

OSNOVICE ZA OBRAČUN DOPRINOSA ODREĐENIH OBVEZNIKA ZA 2014. GODINU

1. Za poduzetnike s osnova obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. st. 2., 3. i 5. Zakona o porezu na dohodak (“Službene novine Federacije BiH”, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) koji utvrđuju dohodak na osnovu poslovnih knjiga u skladu sa članom 19. istog Zakona, mjesečna osnovica za obračun doprinosa je: a) 1.399,00 KM – za slobodna zanimanja, b) 827,00 KM – za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti, c) 445,00 KM – za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu. 2. Za poduzetnike s osnova obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. stav 1. Zakona o porezu na dohodak, koji dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu u skladu s članom 31. istog Zakona, mjesečna osnovica za obračun doprinosa je: a) 700,00 KM – za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti, b) 318,00 KM – za niskoakumulativne djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata, c) 318,00 KM – za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu, d) 318,00 KM – za samostalnu djelatnost taxi prijevoza. 3. Za obveznike doprinosa iz člana 6. tačka 10. Zakona o doprinosima mjesečna osnovica za obračun doprinosa je 318,00 KM. 4. Prosječna plaća u periodu I-IX 2013. godine je 1.272,00 KM. IZVOR: „Službene novine FBiH“, broj 101/13 od 20.12.2013. godine
Sanela Agačević

O autoru

Sanela Agačević

Magistar ekonomije iz oblasti računovodstvenog i revizijskog menadžmenta, Certificirani računovođa i Ovlašteni revizor. Redovan predavač na edukacijama Kontinuirane profesionalne edukacije računovođa i revizora, po programu Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH. Član Saveza računovođa, revizora i finansijskih djelatnika FBiH, Revizorske komore FBiH i Udruženja poslovnih savjetnika LESPnet BiH.

Komentari (56)

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja.

M

Marina

20. januar 2014.

Poštovana Sanela,

vodim obrtničku djelatnost sa sjedištem na kućnoj adresi, a bavimo se prevodilačkim poslom sa uslugama sudskog tumača (šifra djelatnosti je M/74.30)
Prilikom dobijanja Rješenja za promjenu adrese na kućnu adresu, rečeno nam je da je po klasifikaciji ta šifra djelatnosti navedena kao "Prevodilačke djelatnosti i usluge tumača (osim usluga sudskog tumača)" iako vršimo prevode sa uslugama sudskog tumača.
Molim vas, možete li mi potvrditi da li smo mi još uvijek ovlašteni da radimo sudske prevode?

Da li možemo voditi KUF i KIF u elektronskoj verziji, tj. da vodimo u excel tabeli koju bismo na kraju mjeseca štampali?
Hvala Vam unaprijed!

Pozdrav,
Marina
S

Sanela Agačević

22. januar 2014.

Šifra 74.30 se zove "Prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača" i nigdje nisam našla da piše da se ne uključuju usluge szdskog tumača, stoga ne znam odakle ta informacija. U propisima na web stranici imate Standardnu klasifikaciju djelatnosti koja je aktuelna, pa možete i tu vidjeti opis djelatnosti.
Što se tiče KUF i KIF evidencije, pretpostavljam da pitate za PDV evidenciju. Možete je voditi elektronski, za svaki mjesec posebno, uz printanje i prilaganje uz PDV prijave.
J

Jasna

10. juni 2014.

Postovanje
Mozete li mi reci kolika je najniza bruto placa za Mart, April i Maj 2014. za radnika? Hvala Vam!
S

Sanela Agačević

11. juni 2014.

Poštovana, za zaposlenika se najniža netoplaća nije mijenjala, ona iznosi 2,05 KM sa PDV-om, kao neto satnica.
Za svaki mjesec je množite sa brojem sati koje je zaposlenik proveo na radu i dobićete neto plaću sa porezom na dohodak.
Zatim tako dobijenu neto plaću množite sa koeaficijentom 1,449253 i dobijate bruto plaću.
Možete izračunati i na slj. linku, na našoj stranici - link http://chronos.ba/2011/08/obracun-ugovorene-najnize-place/
M

moamer

18. juni 2014.

Poštovani, na osnovu podsticaja Federalnog ministarstva za samozapošljavanje, primio sam iznos od 2200 KM kao pokriće za PIO i MIO, jedini sam zaposleni u obrtu (građevina), možete li mi ukratko objasniti koje su moje obaveze za plačanje doprinosa, jer kako sam shvatio, ja sebi ne isplačujem plate, samo plaćam doprinose koja je najniža osnovica za doprinose, kako se vrši obračun, tamo se navodi da moram predati Specifikaciju uz uplatu doprinosa poduzetnika, koju osnovicu za obračun da navedem (najnižu), molim pomoć.
S

Sanela Agačević

21. juni 2014.

Poštovani, za obrt je odnovica za obračun doprinosa 827 KM, a zbirna stopa doprinosa je 41,5%.
Doprinosi se računaju direktno na osnovicu i imaju sljedeću strukturu:
Doprinosi na teret zaposlenika:
Doprinos za PIO - 17%
Doprinos za zdravstveno osiguranje - 12,5%
Doprinos za nezaposlenost - 1,5%
Doprinosi na teret poslodavca:
Doprinos za PIO - 6%
Doprinos za zdravstveno osiguranje - 4%
Doprinos za nezaposlenost - 0,5%
Obaveza plaćanja doprinosa je 10-ti naredni mjesec, i tada predajete Specifikaciju u PU (link http://chronos.ba/wp-content/uploads/2012/05/Obrazac-2002-Specifikacija-uz-uplatu-doprinosa-poduzetnika.pdf) u nadležnu ispostavu.
T

Tina

24. juni 2014.

Postovana Sanela,
imam jedno pitanje. Radim u udruzenju i ugovor o radu trebam da potpisem na godinu dana.Posto poslodavac u budzetu za mene ima iznos od 1.765 KM bruto. Da li je moguce da me prijavi na najmanju prosjecnu bruto platu na nivou FBiH a da sto vise dobijem na ruke.Napr. na taj bruto,da mi isplati topli obrok i kartu za prevoz a preostali dio sredtsva preko putnih naloga ili ako vi znate neki drugi nacin. Suludo mi je da idu toliki doprinosi a kad samo pomislilm kakve su kod nas penzije ,bolje da ja sama stedim.
Nadam se da nisma prva koja je ovakvo pitanje postavila a ako i jesam,molila bih vas da mi pomognete sa odgovorom,narvno da bude sve u skladu s azakonom. Poslodovac se slaze s tim ako postoji zakonska osnova.
Srdacan pozdrav
Tina
S

Sanela Agačević

1. juli 2014.

Ako Vi pristajete potpisivanjem Ugovora o radu da dobijate najnižu plaću, uvećanu za minuli rad (posebno naglašavam), onda nema smetnji da Vam pored takve plaće poslodavac isplaćuje pune neoporezive iznose svih dodatnih primanja na koje kao zaposlenik imate pravo (topli obrok, prevoz na posao i sa posla, dnevnice, regres, pokloni za praznike i dr.). Bitno je takođe da je internim aktima ili Odlukama to sve regulisano kod poslodavca.
T

Tina

1. juli 2014.

Postovana Sanela,
hvala puno na odgovoru. Imam samo jos edno pitanje , kolika je max dnevnica na nivou FBIH i kolko znam taj dan nemam pravo na topli obrok.

Lijep pozdrav
Tina
S

Sanela Agačević

9. juli 2014.

Dnevnica u FBiH (neoporeziva) iznosi 25 KM.
Taj dan koji ste proveli na sl. putu i za koji ste dobili dnevnicu nemate pravo na topli obrok.
A

Alma

14. juli 2014.

Postovana,
molim Vas da mi odgovorite na koji nacin izvrsiti placanje strancu, koji nije evidentiran u sistemu nase porezne uprave, za ugovor o djelu s tim da je tu uslugu izvrsio u svojoj zemlji odnosno u inozemstvu.
Unaprijed zahvalna.
Lp
S

Sanela Agačević

21. juli 2014.

Bez obzira što je usluga izvršena u inostranstvu, dohodak je isplaćen od strane rezidenta FBiH i podliježe oporezivanju samo sa 10% poreza na dohodak (jer je primalac nerezident). Njega je potrebno prijaviti u Poreznu upravu na obrascu, link http://pufbih.ba/images/stories/Obrazac_RSFL.pdf poslije čega slijedi isplata i plaćanje javnih prihoda.
F

Fedzus

20. august 2014.

Pozdrav, pocetnik sam u racunovodstvu, uzeo sam za prijatelja da vodim obrtnicku radnju, proizvodnja PVC , samo se izvozi roba. Interesuje me na koji nacin da vratim placeni PDV na materijalk koji kupujem od pdv obveznika. Na izvoz ne obracunavam PDV a u sistemu sam pdv-a. Kada se radi obracun pdv-a, svaki mjesec ili... Da li vratiti pdv odmah ili postoji posebni uslovi.
Hvala
S

Sanela Agačević

29. septembar 2014.

Za svaki mjesec u KUF PDV-a unosite SVE ulazne račune i priznajete kao ulazni PDV samo onaj koji se po Zakonu o PDV-u može priznati.
Sa druge strane, za sve izlazne fakture vodite KIF PDV-a i u njega unosite sve izlazne fakture i evidentirate sav obračunati PDV na izlaznim fakturama.
Na kraju mjeseca, a to vrijedi za svaki mjesec, zbrojite sve kolone KUF-a i KIF-a PDV-a i obračunate razliku između izlaznog i ulaznog PDV-a.
Ako je izlazni PDV veći od ulaznog, onda razliku plaćate, a ako je ulazni PDV veći od izlaznog, onda imate pravo na povrat.
Međutim, budite obazrivi ako ste početnik, jer vođenje PDV evidencije nije baš tako jednostavan "posao".
A

Amar

1. oktobar 2014.

Postovanje Sanela,

u slucaju kad su muz i zena osnivaci obrta kao dopunske djelatnosti, kako ide pravilan obracun doprinosa za njih dvoje?

Vezano za porez na dohodak, informisao sam se da na kraju godine se utvrdi koliko je pojedinacno svako od njih imao dohodak, i odvojeno placaju porez na dohodak.

hvala unaprijed
S

Sanela Agačević

21. oktobar 2014.

Poštovani, s obzirom da se radi o dopunskoj djelatnosti, onda se za njih kao suvlasnike i ne plaćaju doprinosi.
Plaća se samo porez na dohodak na kraju godine, tako što oboje za sebe podnose Godišnju prijavu poreza na dohodak.
Detaljnije možete pogledati u video materijalu na linku https://www.youtube.com/watch?v=tIAMyZXLV4Y
A

Amar

22. oktobar 2014.

Zdravo Sanela,

veliko hvala za odgovore. ja kako ulazim u tematiku, sve vise i vidim gdje sam fulao, ali sad je sve puno jasnije.

puno uspjeha u daljem radu!
E

Edina

27. novembar 2014.

Poštovana Sanela,
prvenstveno Vam želim čestitati na profesionalizmu, strpljenju i stučnim odgovorima.
Ja imam pitanje vezano za uplatu doprinosa na "platu" za obrtnika, naime nigdje ne mogu da nađem neki link na kojem su mi navedeni brojevi žiro računa i vrste prihoda za uplate doprinosa, da li moćete biti ljubazni i uputiti me na link ili meni, a i svima ostalim koji neznaju a velik im je trošak plaćati knjigovođu, dati instrukcije za uplatnice.
Također, kada vršim povrat pozajmmice vlastitih sredstava sa žiro računa firme da li trebam obračunavati nešto i plaćati državi?
Hvala Vam
S

Sanela Agačević

28. novembar 2014.

Poštovana, što se tiče pozajmica, nemate obaveza prema "državi" osim što je obaveza da potpišete Ugovor o pozajmici, ovjerite potpise kod notara ili u Općini. To je sve.
Za prvi dio pitanja mi morate reći u kom kantonu i općini je sjedište obrta, jer sve što Vas interesuje zavisi od toga.
E

Edina

1. decembar 2014.

Poštovana,
radi se o Kantonu Sarajevu, Općina Centar.
Hvala
T

Tanja D.

4. januar 2015.

Poštovana Sanela,

Prijavljena sam na birou za zapošljavanje i na taj način ostvarujem pravo na zdravstvenu zaštitu. Iako aktivno tražim, ne mogu da nađem posao. Povremeno radim prevodilačke, novinarske i slične poslove, ali isključivo po ugovoru o (autorskom) djelu. Svaki moj poslodavac za svaki isplaćeni honorar uredno plati porez. I ja se uredno javljam sa godišnjom prijavom, ali iznosi su takvi da ja lično nisam imala poreskih obaveza.
Razmišljala sam da sama (po osnovu slobodnih samostalnih zanimanja) uplaćujem doprinose (i odjavim se sa biroa za zapošljavanje) za onaj mjesec kada imam ugovor. Međutim, osnovice za doprinose za ove djelatnosti - kako i Vi ovdje navodite - za mene su prevelike: moj honorar po jednom ugovoru ne iznosi ni toliko da bih mogla izmiriti doprinose (540KM) a kamoli nešto zaraditi.
Pitanje 1: Kako je moguće da je za ova zanimanja određena ovolika osnovica, a ljudi u ovoj branši (npr. novinari) ne zarađuju ni po 200-300KM honorara mjesečno?
Pitanje 2: Da li se zbog ugovora o djelu moram odjaviti sa biroa?
Hvala!
S

Sanela Agačević

6. januar 2015.

Poštovana, osnovice za plaćanje doprinosa za tzv. slobodna zanimanje, gdje bi i vaša "spadala", jesu povisoke. U stvari, one su najviše u odnosu na ostale kategorije obveznika, a čime se zakonodavac rukovodio prilikom određivanja istih nepoznanica mi je, zaista.
Što se tiče Ugovora o djelu, ne morate se odjavljivati sa Biroa za zapošljavanje, međutim, morate voditi računa da ako Vaš mjesečni prihod (u prosjeku) prelazi 25% prosječne plaće u FBiH onda se ne smatrate nezaposlenom osobom i možete biti "skinuti" sa Biroa za zapošljavanje.
Ovo što sam navela je regulisano ZAKONOM O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSREDOVANJU U ZAPOŠLJAVANJU I SOCIJALNOJ SIGURNOSTI NEZAPOSLENIH OSOBA
(Službene novine Federacije BiH, broj 22, 06.04.2005) - što možete vidjeti na sljedećem linku http://fzzz.ba/pravna-regulativa/zakon-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-posredovanju-u-zapoljavanju-i?Itemid=48
S

Sanela Agačević

12. januar 2015.

PIO
TRN PRIMAOCA: 338-000-22000077-96
VRSTA PRIHODA: 712-112
ŠIFRA OPĆINE: 077

ZOR 10,20%

TRN: 102-050-00000640-18
VRSTA PRIHODA: 712-111
ŠIFRA OPĆINE : 077

ZOR 89,80%

TRN: 338-000-22100085-93
VRSTA PRIHODA: 712-111
ŠIFRA OPĆINE: 077

NEZAPOSLENOST 30%

TRN: 161-000-00285700-03
VRSTA PRIHODA: 712-113
ŠIFRA OPĆINE : 077

NEZAPOSLENOST 70%

TRN: 161-000-00274600-32
VRSTA PRIHODA: 712-113
ŠIFRA OPĆINE : 077
S

Semir

12. januar 2015.

Poštovana,
osnovana je dječija igraonica, koja je registrovana kao udruženje, s obzirom da oni imaju prihod svaki mjesec od čuvanja djece, da li je obavezno da imaju prijavljene radnike ili mogu kao udruženje imati volontere.

Lp
A

Anisa

13. januar 2015.

Postovana Sanela,

Hvala ti sto imas ovako nesto :)
Sada me zanima sljedece. Htjela bih da vodim, ujedno bi bio i moj prvi klijent, obrt koji je registrovan kao pausal. Koje su njegove obaveze koje se moraju uraditi po zavrsetku poslovne godine, osim zahtjeva za pausal? I da li mogu vidjeti na nekom primjeru obracun plate i popunu specifikacije?
Pozdrav
S

sake

23. januar 2015.

Postovanje imam obrtnicku djelatnost uzgoj voca i povrca program je bio preko sluzbe samozaposljavanje i biroa refundirace mi sredstva od 600 km mjesecno pa me zanma na moju djelatnost koliko ide na doprinose odprilike ugrubo da bi znao koliko meni cisto ostaje od th 600 km a placao bi porez pausalno lijep pozz i unaprijed hvala
S

Sanela Agačević

26. januar 2015.

Poštovani, s obzirom da ste paušalac, Vaša osnovica za doprinose je 318,00 KM.
Ukupni doprinosi su 41,5% x 318 KM = 131,97 KM.
S

Sanela Agačević

26. januar 2015.

Poštovana, hvala Vama za praćenje stranice.
Paušalac nema obaveza po završetku godine, ne predaje GPD-1051, jer je njegov mjesečni paušal konačna porezna obaveza.
Što se tiče obračuna doprinosa i popune specifikacije recite koja je djelatnost u pitanju jer od toga zavisi osnovica za doprinose, pa ćemo Vam na mejl poslati primjerak specifikacije.
I

Indira

29. januar 2015.

Poštovana,

Trenutno radim na sastavljanju obrazaca SPR-1053 i GPD-1051 za poduzetnika kome je taj obrt dopunska djelatnost(ima 5 zaposlenih). U prethodnoj godini smo imali plaćeno za radnike osiguranje od posljedica nezgoda. Otprilike nas je koštalo oko 240KM jednokratno, plaćeno osiguravajućoj kući na osnovu njihove specifikacije, bez fakture. To je prošlo kroz KPR i zanima me da li mi je to porezno nepriznat rashod? Da li ga trebam uvrstiti u istomenu kategoriju na obrascu SPR?

Što se tiče poreza na dohodak za radnike, da li je i on nepriznat? Kroz KPR ili SPR?

Hvala unaprijed,
LP,
Indira.
M

meda

28. februar 2015.

Pozdrav , ne znam da li sam se obrati na pravu adresu ali pitanje je vrlo jednostavno.
Molim vas ako mi možete reći koji period se u pio obračunava pri odlasku u penziju da li je to svih 40 godina staža kako su nam rekli u opštinkoj ispostavi pia ili neki drugi period (15 godina)
unaprijes hvala i izvinjenje ako sam promašio temu
A

Adis

11. mart 2015.

Poštovana,

Molim Vas da me informišete koja je najniža plata na koju mogu biti registrovan kao vlasnik stomatološke ordinacije u kojoj sam ujedno i zaposlen. Svakako, radi se o ordinaciji na području FBiH, odnosno KS.
S

Sanela Agačević

11. mart 2015.

Vi kao vlasnik nemate definisanu (propisima) najnižu plaću, već osnovicu za obračun doprinosa, i ona za 2015. godinu iznosi 1.397,00 KM što možete vidjeli na linku http://chronos.ba/2015/01/osnovice-za-obracun-doprinosa-odredenih-obveznika-za-2015-godinu/
A

Adis

11. mart 2015.

Dakle, ne postoji mogucnost da se obracun vrsi na manji iznos? Nikakva regulativa ili nesto slicno sto bi mi omogucilo prijavu na manji iznos?

Hvala Vam, vrlo ste ljubazni
S

Sanela Agačević

11. mart 2015.

Poštovana, informacije ćete dobiti u nadležnoj službi PIO/MIO. Oni su zaduženi za tu oblast.
S

Sanela Agačević

12. mart 2015.

Poštovani, dječija igraonica ne može se registrovati kao UG. Ona se registruje preko nadležnog Ministarstva obrazovanja i kulture, jer zahtijeva ispunjavanje posebnih uslova. Znači, u startu ste napravili grešku. Što se tiče zaposlenika, mora imati zaposlenike, a pored njih može imati i volontere.
S

Sanela Agačević

13. mart 2015.

Poštovana, plaćeno osiguranje za zaposlenike nije navedeno kao nepriznat rashod u propisima o porezu na dohodak, stoga sam mišljenja da ga možete priznati kao rashod. Što se tiče poreza na dohodak za plaće zaposlenika, one su priznat rashod u poreznom smislu, i ulaze u bruto plaću. Ne priznaje se kao rashod samo porez na dohodak plaćen za vlasnika obrta.
I

Indira

13. mart 2015.

Hvala na odgovoru :)

Da li se cesija provodi kroz KPR i Epo? I kada vlasnik iz "vlastitog" džepa plati obaveze za obrt, dali i to provoditi kroz KPR i EPO?

Lijep pozdrav,
Indira.
S

Sanela Agačević

23. mart 2015.

Na žalost, ne postoji.
Hvala Vama na praćenju stranice.
S

Sanela

2. maj 2015.

Poštovana Sanela,
molim Vas za pomoć , naime radi se o nisko akumulacijskoj djelatonosti : tradicionalni stari zanati izrada nakita i graviranje i sl. kako su nam naveli u poreskoj to spada pod paušal od 30 KM i osnovica je 318 KM, a pitanje je kako uplatiti doprinose na kraju mjeseca i kako popuniti Specifikaciju za uplatu doprinosa.

Unaprijed hvala,
S

Sanela Agačević

30. juni 2015.

Cesija je jedan od oblika naplate / plaćanje DPO i unosi se u EPO. Kada vlasnik "iz džepa" plati obavezu, onda to ne možete evidentirati kroz EPO, logično. On mora novac "ubaciti" u obrt da bi se evidentiralo plaćanje od strane obrta, a ne vlasnika obrta.
S

Sanela Agačević

2. juli 2015.

Poštovani, Vaše pitanje prevazilazi nivo kompleksnosti i obima koji je previđen za davanje besplatnog odgovora. Stoga Vas upućujemo na link http://podrska.chronos.ba/cjenovnik/ da zakažete online ili Skype konsultacije.
A

amer gojak

20. februar 2016.

Poceo sam sa radom od 01.02.2016.bavim se automehanikom I autoelektrikom I radnja je sa nazivom OR Autoservis pod sifrom u rjesenju G/45.20 ili 50.200.pa me interesuje kolike su uplate za penziono socijalno I zdravstveno I šta se sve treba uplacivati I Koji su brojevi ziro racuna u opstini Novo Sarajevo.
Š

Šemsudin Habibović

5. april 2016.

Poštovana,

interesuje me da li se zaposleniku, koji je prijavljen na 4 sata dnevno i s kojim je sklopljen takav ugovor o radu na neodređeno vrijeme, uplaćuju doprinosi na ta 4 sata ili puni iznos doprinosa (kao da je prijavljen na 8 sati)?

Hvala Vam lijepo.
S

Sanela Agačević

11. april 2016.

Kada je zaposlenik prijavljen na 4 sata doprinosi se plaćaju na "punu" osnovicu, tj. kao da je prijavljen na 8 sati. Izuzetno, ako je taj zaposlenik prijavljen kod dva poslodavca, onda se može osnovica za obračun doprinosa "poloviti" ili "dijeliti", ali mora u zbiru biti najmanje u iznosu minimalne osnovice za obračun doprinosa.
I

Ilhana

5. maj 2016.

Postovani
da li ja kao vlasnik obrta mogu sebi uplacivati platu tj. akontaciju dohotka od 824 KM mjesecno uz uplatu doprinosa

pozdrav
I

Ilhana

5. maj 2016.

po pravilniko o uplati javnih prihoda nisu iste stope kao sto ste vi naveli
ovako kaze u pravilnikau:
21.2. Uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje iz plaća i na plaće vrši se zajedno jednim platnim nalogom prema sjedištu pravnog lica.
Uplata doprinosa za zdravstveno osiguranje vrši se tako što se:
- 89,8% od ukupno obračunatog iznosa iz plaća i na plaće uplaćuje jednim
nalogom prema mjestu prebivališta zaposlenika na račune kantonalnih zavoda i
- 10,2% od ukupno obračunatog iznosa iz plaća i na plaće uplaćuje jednim nalogom na račun: Union banka d.d. Sarajevo, broj: 102-050-00000640-18 – Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine - izdvojena sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine.
Uplata doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti vrši se tako što se:
- 30% od ukupno obračunatog iznosa iz plaća i na plaće uplaćuje jednim nalogom na račun Federalnog zavoda za zapošljavanje i
- 70% od ukupno obračunatog iznosa iz plaća i na plaće uplaćuje jednim nalogom prema prebivalištu zaposlenika na račune kantonalnih službi za zapošljavanje.
D

Dženita

7. maj 2016.

Poštovana,

da li je moguće radniku u obrtničkoj djelatnosti, koja je registrirana kao dodatna djelatnost koja se obavlja putem zaposlenika, isplaćivati minimalni iznos plaće i doprinose na istu, ili postoji druga osnovica za obračun?

Unaprijed Vam hvala!
S

Sanela Agačević

18. maj 2016.

Možete, uz uslov da se ne vrši isplata čekom, već prenosom na Vaš tekući račun, gdje možete slobodno raspolagati Vašim novčanim sredstvima.
M

maida

19. maj 2016.

Poštovana Sanela,
postavila sam Vam pitanje: Obrt je otvoren iz sredstava poticaja FZZZ-a. Da li sredstva koja nam Zavod uplati u cilju pokrivanja troškova pokretanja djelatnosti i subvencije doprinosa unosim u KPR kao prihod?
Sanela
Januar 4, 2016 at 23:46
Odgovor: Što se tiče sredstava poticaja, ona nisu oporeziv prihod i ne morate ih unositi u KPR.

S obzirom na Vaš odgovor, tako sam i postupila. Kolege knjigovođe iz Fb-grupe "Računovodje - pitanja i odgovori" osporavaju ovu tvrdnju jer navodno niste naveli na koji Zakon i član se pozivate. S obzirom da ja nisam knjigovodja/računovodja, laički sam navela član 14. Zakona o porezu na dohodak. Molim Vas za pomoć.
Hvala unaprijed
S

Sanela Agačević

26. maj 2016.

S obzirom da je ovo segment besplatnih odgovora na pitanja, ne navodim ili rijetko kada navodim članove propisa. To je moje mišljenje, a neka kolege iz FB grupe kažu na koji član se pozivaju ako misle suprotno.
U konačnici, nabolje je da postavite upit Ministarstvu finansija ili Poreznoj upravi.
S

Sanela Agačević

14. juni 2016.

Mora najmanje na najnižu plaću - za zaposlenika. Vi možete Ugovorom o radi definisati i veću plaću, ona nije ograničena. Bitno je da se doprinosi isplaćuju na najnižu plaću.
A

Adnan

29. juni 2016.

Poštovana , pozdrav veliki. Imam jedno pitanje,tačnije dilemu pa bih molio za odgovor. Radim u knjigovodstvenoj agenciji sest godina na poslovima knjigovođe. Zavrsio sam dvije godine po starom sistemu ( VPŠ -smijer računovodstvo i finansije ) i stekao zvanje ekonomista. Poslodavac zahtjeva da polazem za certifikovanog računovodju a ja sam planirao da nastavim dalje skolovanje,tacnije da trecu godinu upisem. Mene zanima dal ja i nakon certifikata mogu da nastavim skolovanje,dal se ti ispiti priznaju ili ne. Ili to nema nikakve veze? Trenutno sam u dilemi sta da uradim,jer mislim da uslov za ostanak na poslu je ceftifikat.
Hvala unaprijed na odgovoru.
S

Sanela Agačević

26. august 2016.

Školovanje možete nastaviti, logično, a što se tiče priznavanja ispita to morate provjeriti u Savezu računovođa i revizora FBiH i na fakultetu gdje planirate nastaviti školovanje.
S

Sanela Agačević

26. august 2016.

To što ste Vi naveli su procenti po kojima se dijele doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.
M

Maid

12. april 2017.

Poštovanje i pozdrav. Imam pitanje za vas. Ja i supruga smo nezaposleni na birou. Kod kuće se bavimo ručnom izradom nakita. Interesuje nas da li možemo da prijavimo kućnu radinost, da plaćamo porez paušalno i ako moze koliko bi morali mjesečno izdvajati za doprinose. Inače u Kaknju stanujemo. Unaprijed hvala :)
S

Sanela Agačević

14. april 2017.

Imate na našoj web stranici tekst, link http://chronos.ba/2012/08/kako-postati-pausalac/ gdje možete naći pojašnjenja za dobijanje statusa paušalca.

Podijelite ovaj clanak