Imala sam priliku kontaktirati sa velikim brojem poljoprivrednih proizvođača kada smo radili edukaciju o samozapošljavanju, u organizaciji Zavoda za zapošljavanje ZE-DO kantona. Moj utisak se može svesti u jednu riječ - preplašeni.
Preplašeni jer ne znaju kako se organizovati, registrovati, kako i koliko plaćati poreze, hoće li im "država" davati subvencije i poticaje na koje apliciraju, hoće li biti uroda i ploda ili će "snijeg pasti na behar na voće", ... Stotine pitanja, a odgovora malo.
Da, postoje poticaji koji se uspješno realizuju, ali je takvih malo. Šta je sa otkupnim cijenama? Šta je sa lobijima kojima se mnogobrojne udruge i udruženja poljoprivrednih proizvođača koriste, šta je sa manipulisanjem cijena otkupa?
Mogu samo reći da je "država" kroz porezne propise zaista dala olakšice pojoprivrednim proizvođačima, jer mogu poslovati kao paušalci bez obaveze fiskalizacije, doprinosi koje su obavezni plaćati na mjesečnom nivou za 2017. godinu iznose 131 KM (ako su paušalci) ili 154 KM (ako nisu paušalci).
Međutim, nedostaje jasna državna politika u segmentu poljoprivrede, da napravi okruženje koje će stimulisati poljoprivrednu djelatnost, pomoći joj sa postane održiva i nadzirati njen razvoj.
U svijetu su veoma česta rješenja u poticanju poljoprivredne proizvodnje upravo takse (ili kazne) koje se plaćaju za neobrađeno poljoprivredno zemljište. Na primjer, takva mjera postoji u Republici Hrvatskoj i većini država EU, međutim, nije dovoljno samo zaprijetiti, treba podržati i pratiti.
Fotografija preuzeta sa: www.pixabay.comImala sam priliku kontaktirati sa velikim brojem poljoprivrednih proizvođača kada smo radili edukaciju o samozapošljavanju, u organizaciji Zavoda za zapošljavanje ZE-DO kantona. Moj utisak se može svesti u jednu riječ - preplašeni.
Preplašeni jer ne znaju kako se organizovati, registrovati, kako i koliko plaćati poreze, hoće li im "država" davati subvencije i poticaje na koje apliciraju, hoće li biti uroda i ploda ili će "snijeg pasti na behar na voće", ... Stotine pitanja, a odgovora malo.
Da, postoje poticaji koji se uspješno realizuju, ali je takvih malo. Šta je sa otkupnim cijenama? Šta je sa lobijima kojima se mnogobrojne udruge i udruženja poljoprivrednih proizvođača koriste, šta je sa manipulisanjem cijena otkupa?
Mogu samo reći da je "država" kroz porezne propise zaista dala olakšice pojoprivrednim proizvođačima, jer mogu poslovati kao paušalci bez obaveze fiskalizacije, doprinosi koje su obavezni plaćati na mjesečnom nivou za 2017. godinu iznose 131 KM (ako su paušalci) ili 154 KM (ako nisu paušalci).
Međutim, nedostaje jasna državna politika u segmentu poljoprivrede, da napravi okruženje koje će stimulisati poljoprivrednu djelatnost, pomoći joj sa postane održiva i nadzirati njen razvoj.
U svijetu su veoma česta rješenja u poticanju poljoprivredne proizvodnje upravo takse (ili kazne) koje se plaćaju za neobrađeno poljoprivredno zemljište. Na primjer, takva mjera postoji u Republici Hrvatskoj i većini država EU, međutim, nije dovoljno samo zaprijetiti, treba podržati i pratiti.
Fotografija preuzeta sa: www.pixabay.com